Ukupan dug središnje države (Republika Hrvatska i republički fondovi), koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju veljače je iznosio gotovo 163,3 mlrd. kuna, pokazuju podaci HNB-a koji su proanalizirani u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Graf: RBA Dnevne financijske vijesti

Tijekom veljače dug središnje države zabilježio je razmjerno snažan rast od 6,8 mlrd. kuna, odnosno 4,4 posto, što je najvećim dijelom rezultat rasta unutarnje komponente, odnosno posljedica većih izdanja trezorskih zapisa od dospjelih iznosa (u veljači su izdana i dva trezorska zapisa denominirana u eurima ukupne vrijednosti 764 milijuna eura). Unutarnji dug središnje države dosegnuo je 110,3 mlrd. kuna, što je za 6,1 mlrd. kuna više nego u siječnju. I na godišnjoj razini dinamika rasta unutarnjeg duga znatno je snažnija nego inozemnog. Tako je u odnosu na veljaču prošle godine unutarnji dug središnje države viši za 21,3 mlrd. kuna ili 23,9 posto, dok se inozemni dug povećao za 5 mlrd. kuna te iznosi 53 mlrd. kuna.

Dug izvanproračunskih fondova je na kraju veljače iznosio nešto više od 8 mlrd. kuna, što je za 105 mil. kuna više nego na kraju siječnja te 1,4 mlrd. kuna više na godišnjoj razini. Izdana jamstva Republike Hrvatske na kraju su veljače iznosila 60,8 mlrd. kuna, što je rast od 2,3 mlrd. kuna ili 4 posto na godišnjoj razini. Pri tome su inozemna jamstva, koja čine 63 posto ukupnih jamstava, zabilježila slabiji rast na godišnjoj razini nego domaća jamstva (1,9 posto u usporedbi sa 7,7 posto). Pri tome će dio jamstava državi na naplatu doći već u ovoj godini (jamstva brodogradilištima), stoji u analizi. Podaci o stanju duga za prvu polovinu godine pokazat će rast duga na osnovi izdanih trezorskih zapisa, ali i uslijed izdanja euroobveznice u travnju (1,5 mlrd. dolara). Do kraja godine RBA analitičari očekuju i jedno obvezničko izdanje na domaćem tržištu.

(pd)