Bangladeš je vjerojatno posljednje mjesto u Aziji na kojemu biste očekivati vidjeti iznimno uspješno priobalno odmaralište s luksuznim hotelima. A opet, Cox’s Bazar je upravo to, mjesto na kojemu se bogati Bangladešani zabavljaju vikendima. Transformacija Cox’s Bazara iz neuglednog priobalnog gradića u uspješno odmaralište utjelovljuje promjene koje su se u posljednjih nekoliko desetljeća zbile u ovoj zemlji sa 160 milijuna stanovnika, kao i mnogim drugim azijskim zemljama u razvoju.

“Postupno se stvara srednji sloj”, objašnjava Zahid Hossain, glavni ekonomist Azijske banke za razvoj smještene u Dhaki, prijestolnici Bangladeša. Uspon ove zemlje zrcali i razvoj ostalih gospodarstava u razvoju, dodaje. “Domaća potražnja raste i postaje značajan pokretač gospodarske aktivnosti.” Kao i u drugim azijskim zemljama, u Bangladešu se jaz između bogatih i siromašnih povećao, zbog čega je došlo do napetosti u društvenom tkivu, a ponekad i nasilnih prosvjeda. Ubojstvom istaknutog aktivista za radnička prava Aminula Islama u travnju, koje je navodno izvršeno zbog ciljeva koje je zastupao, u prvi plan su izašle niske plaće i bijedni radni uvjeti koji prevladavaju u gospodarskih sektorima u procvatu kao što je tekstilna industrija.Izravna strana ulaganja u Bangladeš iznose tek oko jedne milijarde dolara na godinu, što je otprilike jedna desetina takvih ulaganja u Tajlandu i Maleziji. Takvoj problematičnoj ulagačkoj klimi dodatno pridonose neprikladna energetska i prijevozna infrastruktura, unutarnje političke borbe, korupcija te manjak kvalificirane radne snage. No unatoč tomu, gospodarstvo Bangladeša u posljednjih desetak godina bilježi sjajnu stopu rasta višu od šest posto godišnje.

Ekonomisti banke Standard Chartered uvjereni su da bi se Bangladeš mogao pridružiti “klubu sedam posto” gospodarstava koja se već dulje vrijeme razvijaju po godišnjoj stopi od najmanje sedam posto, zbog čega im se opseg gospodarstva svakih deset godina udvostručuje. Trenutne članice toga kluba su Kina, Kambodža, Indija, Mozambik i Uganda. Banka HSBC uključila je Bangladeš u skupinu od 26 zemalja, zajedno s Kinom, Indijom te nekolicinom latinskoameričkih i afričkih zemalja, kojima predviđa iznimno jak rast.Zasad je proizvodna moć Bangladeša usmjerena na tekstilnu industriju koja je prerasla u sektor vrijedan nekoliko milijardi dolara, a koji zapošljava 3,6 milijuna ljudi i zaslužan je za 78 posto izvoza ove države. Bangladeš je u posljednjih nekoliko godina ostvario zavidan rast, dijelom zbog povećanja cijene rada u Kini, u kojoj se proizvodnja seli u više industrijske domene poput dizajna proizvoda. “Dugo je Kina bila prvi odgovor na potrebe kupaca”, primijetila je konzultantska kuća McKinsey u jednom od svojih posljednjih izvještaja. No sada kupci tekstila na veliko traže “novu Kinu”, a Bangladeš im je “očito prva postaja na tom putu”.

Bettina Wassener