Iako pregovori o tekstu Zakona o reprezentativnosti još traju, kao poslodavci ne možemo biti zadovoljni tijekom pregovora jer je dosad odbijena većina naših prijedloga, kaže Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Ono što poslodavačka udruga može pohvaliti, kaže, jest odluka Vlade da zakon ipak ne ide u hitnu proceduru. HUP smatra da taj zakon, kao jedan od temelja za socijalni dijalog, mora proći javnu raspravu i redovnu proceduru.“Smatramo da je prijedlog Zakona i nakon nekih učinjenih izmjena kroz pregovore socijalnih partnera i dalje kompliciran za provedbu i nejasan u nekim dijelovima, pa je upitna njegova primjena u praksi”, kaže Majetić. Kao primjer navodi predložene odredbe o Povjerenstvu za utvrđivanje reprezentativnosti.

Sporne odredbe
Ono bi trebalo imati pet članova i pet zamjenika članova, koje bi na četiri godine imenovao ministar rada. Predviđa se da Povjerenstvo može tužiti i biti tuženo na temelju zakonskih ovlaštenja. Nejasno je, upozorava Majetić, kako Povjerenstvo može tužiti i biti tuženo jer ono nema pravnu osobnost. To bi čak moglo značiti da bi tužbe u upravnim sporovima koje se protiv rješenja tog Povjenerstva predviđaju prijedlogom Zakona završavale odbačajem. “U HUP-u se ne slažemo ni s izmjenama kriterija za zastupljenost na nacionalnoj razini za poslodavce jer se znatno razlikuju od onih koje je 2007. utvrdila Međunarodna organizacija rada. Stoga inzistiramo na nastavku pregovora socijalnih partnera o tekstu Zakona”, kaže Majetić. HUP se, dakle, zauzima za kriterije strože od Vladinih. Možda ne baš onakve kakvi su bili utvrđeni odlukom GSV-a iz 2007., koja je donesena u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada. Vladin prijedlog spušta kriterij datuma utemeljenja udruge na samo pola godine, HUP predlaže godinu dana, dok je prije pet godina on bio čak tri godine. Zatim, Vlada predlaže kao broj poslodavaca članova najmanje tri tisuće članova, a HUP minimalno pet tisuća. Iako u HUP-u i dalje smatraju da je Zakon o reprezentativnosti dobro rješenje za uvođenje reda u socijalni dijalog, naglašavaju da taj zakon ne bi trebao zahvaćati šire područje od samog pitanja reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca. “Ne smatramo dobrom praksom općenito da se jednim zakonom izvan snage stavlja dio odredaba drugog zakona, konkretno Zakona o radu, jer to ne pridonosi jednostavnosti i transparentnosti zakonskoga sustava i nepotrebno otvara mogućnost pogrešnih tumačenja želja zakonodavca”, kaže Majetić. HUP se, očekivano, ne miri s time što je Vlada odbila otvoriti pregovore o izmjenama Zakona o radu i tako u matičnom propisu ukinuti članak 262. koji omogućuje vremenski neograničeno produljenje kolektivnih ugovora.

I dalje rigidan ZOR
Vladin potez može izazvati pravnu nesigurnost i čak uzrokovati sporove, tvrde neki. Vlada, pak, kani Zakonom o reprezentativnosti ograničiti na tri mjeseca trajanje kolektivnih ugovora nakon isteka te prije pregovora o promjenama Zakona o radu pripremiti teren za mobilnost radne snage. Kako doznajemo, prije zahvata u ZOR Vlada će stvoriti preduvjete kao što je reguliranje tržišta najma uvođenjem poreza na neiskorištene nekretnine. To bi, navodno, znatno smanjilo cijene najma i omogućilo veću mobilnost.Na rigidnost pojedinih rješenja ZOR-a dugo upozoravaju međunarodne institucije. Kako bismo se uskladili s europskom praksom, do ulaska Hrvatske u EU na red moraju doći bitne zakonske promjene, tako da zakon postane fleksibilniji za poslodavce i sigurniji za radnike, od lakšeg otpuštanja do ukidanja plaćene stanke u radu.

Što je poslodavcima sporno?

prijedlog da Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti može tužiti i biti tuženo
‘labavi’ kriteriji za zastupljenost na nacionalnoj razini (pola godine za datum udruge, 3000 članova)
stavljanje izvan zakona dijela odredaba o ZOR-u