Jože Colarič, prvi čovjek farmaceutske industrije Krka i prema mnogima najutjecajniji slovenski menadžer, kaže da zasad ne pije lijekove. “Pijem samo vitamine. Ali kad mi lijekovi budu zatrebali, pit ću samo Krkine”, kaže Colarič. Krka je treća na ljestvici slovenskih izvoznika nakon Revoza i Gorenja, no njezina dobit daleko “šiša” spomenute tvrtke. Lani je uz prihode od 1,076 milijardi eura ostvarila dobit od 163 milijuna eura. Prodaja je rasla šest posto, a Colarič kaže da to očekuju i ove godine. U intervjuu za novi broj magazina Poslovnoga dnevnika Business People prvi čovjek Krke, koji ondje radi više od 30 godina, a od 2005. na čelu je Uprave, ističe da su sve njegove aktivnosti usmjerene na to kako u Krki ostvariti što bolji rezultat, što veću prodaju i neto dobit. U kompaniju koja danas izvozi 95 posto robe, u više od 70 zemalja, pa ima tržište od Vladivostoka do Lisabona, došao je iz Kompasa, gdje je kao student počeo raditi kao turistički vodič.

Kako ste došli u Krku?
Godine 1982. odlučio sam da mi je tri godine nakon diplome vrijeme da se prihvatim drugog posla… Inače, nisam tražio posao, iz Krke su me zvali. Poznavao sam jezike i puno putovao. Trebao im je čovjek za financije, ali za inozemstvo. Krka je tada malo izvozila, uglavnom u socijalističke države, a kako je tamo ostalo dosta nenaplaćenih potraživanja, upravo sam ja imao tu čast da sam, čim sam stigao u Krku, otputovao u Afriku, u Lagos i Nigeriju, utjerati dugove.

Kako vam je bilo ići tamo?
Zanimljivo. No poslije nikad ni jednoga suradnika nisam poslao na takvo putovanje. Samog, i to u Lagos.

Je li bilo opasno?
Najbolje bi bilo reći – zanimljivo. Krki je u Nigeriji ostalo nekoliko milijuna dolara potraživanja. No, sve smo naplatili. Krka je tada bila vlasnik trećine dionica u jednoj tvornici u Nairobiju u Keniji. Išao sam i tamo, ali ne zbog potraživanja, nego kao član upravnog odbora.

Jeste li i danas u Africi?
Izvozimo u Južnoafričku Republiku, Ganu i Sjevernu Afriku. No, to su puno manje količine u usporedbi s našom linijom Vladivostok – Lisabon.

Vodite vrlo uspješnu kompaniju. Kako pomiriti profit i dobar rezultat, ali i osigurati dobre plaće?
Ljudi s plaćama nikad neće biti zadovoljni, pa ni ja. Krka je prva u Sloveniji po profitu, lani smo prodaju povećali šest posto. Takvi su nam planovi i u ovoj godini. Vjerujemo najprije u ulaganje u istraživanje i razvoj, u što godišnje ulažemo devet posto od prihoda, dok je preporuka EU tri posto. Slovenija u prosjeku ulaže u taj segment 1,7 posto. Drugo su ulaganja u marketing i prodaju. Od naših 9000 zaposlenih više od 3200 ih radi u marketingu i prodaji. Naša je prosječna bruto plaća 60 posto veća u odnosu na ostatak države, a već godinama radnici u Krki ne mogu imati nižu neto plaću od 800 eura. (minimalac u Sloveniji je 560 eura neto, op. a.).

Što mislite, koliko će trajati ova kriza?
Za nas je kriza svaki dan na inozemnom tržištu i iako zvuči kao floskula, to je za nas izazov.

Dobro, lako je vama kad ljudi piju sve više lijekova.
Nije to. Na zapadnu Europu odnosi se 25 posto naše ukupne prodaje. Nekad su to bile gljive i puževi, ali sada tamo plasiramo gotove lijekove koji su od “a” do “ž” napravljeni u Sloveniji. Najjači nam je lijek za snižavanje kolesterola i masti u krvi. U zapadnoj Europi s stalno povećavamo prodaju jer su naši generički lijekovi cjenovno dostupni, kvalitetni, učinkoviti i k tomu sigurni.

nije znanstvena fantastika

Kuća koja sama zna što trebate: U Zagrebu otvoren centar za pametni dom

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Dobivate li ponude da Krku kupe veliki igrači?
S milijardu eura prihoda 10. smo generički proizvođač u svijetu, u Europi smo peti. Strategiju obnavljamo svake dvije godine. Bilo je ponuda za suradnje. Obično oni koji daju ponude govore o sinergijama i suradnji. No, u tim sinergijskim učincima netko je uvijek pobijeđen, netko gubi.

Strategija organski rast

Krka je 42% u vlasništvu malih dioničara. Kako je to moguće? U Hrvatskoj je valjda još samo Kraš ostao u većinskom vlasništvu malih dioničara.
Sredinom 90-ih puno je radnika i građana certifikatima kupovalo dionice. Krka tako ima više od 70.000 dioničara. Istodobno je i država neposredno vlasnik 27,4 posto i ima određen utjecaj.

Zanimaju li vas farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj poput JGL-a ili Belupa?
Ne. S Jadran Galenskim laboratorijem surađujemo godinama i oni su od nas preuzeli dva lijeka. S Belupom smo surađivali u proizvodnji. Prije četiri godine preuzeli smo tvrtku u Njemačkoj, a prije tri jednu manju u Austriji. Osnovni je Krkin pristup organski rast iako to ne znači da ne radimo na akvizicijama. Radimo, no puno o tome ne govorimo. Naš je cilj preuzimanje srednje velikih poduzeća gdje možemo dobiti dodatna tržišta ili dodatne proizvode.