Ericsson Nikola Tesla i Vodatel Hrvatska potpisali su ovoga proljeća ugovor o izgradnji TriplePlay infrastrukture, putem optičkih kabela, na području grada Zagreba, a krajem kolovoza Vodatel je najavio i skori početak pružanja svojih širokopojasnih usluga. Ugovor predviđa da će u skladu s odzivom tržišta projek obuhvatiti i širi prostor, pa i čitavu Hrvatsku. Triple play nova je tehnologija koja osigurava konvergenciju govornog prometa, podataka i video sadržaja. Korisnicima TriplePlaya u Hrvatskoj Vodatel će biti u mogućnosti osigurati korištenje dva telefonska broja putem jedne telefonske linije (parice), širokopojasni pristup Internetu, a korisnicima će na rasplaganju biti i nekoliko desetaka Pay TV kanala, video na zahtjev i ostale napredne TP usluge.

Mjesečno 200 kuna
Početak komercijalnog rada TriplePlay usluge planiran je za kraj ove godine, a planirana dinamika realizacije projekta kreće se na razini 1000 novih korisnika mjesečno. Vrijednost investicije Vodatel procjenjuje na 1000 eura po korisniku na bazi planirane pretplata od 200 kuna mjesečno. Fiksni hrvatski telekom Vodatel nedavno je objavio da je udvostručio broj svojih triple-play korisnika na 550. Vodatel je potpisao 250 ugovora za triple-play u dva zagrebačka naselja: Vrbanima i POS stanovima u Španskom, a već otprije ima 300 korisnika triple-playa u Hoto vilama pokraj Zagreba. U ovom telekomu objašnjavaju da će svih 250 novih pretplatnika biti priključeno na njihovu mrežu tijekom rujna. Vodatel je, naime, prvi telekom u Hrvatskoj koji je ponudio TriplePlay – TP uslugu na tržištu, te jedini koji ima korisnike te nove TK usluge. U Ericssonu Nikoli Tesli (ETK) kažu kako i ovaj ugovor s Vodatelom potvrđuje njihovo tehnološko liderstvo i kompetentnost njihove kompanije za pružanje najmodernijih rješenja u komunikaciji. Prema riječima Dinka Šarića, rukovoditelja odjela za rješenja za poslovne korisnike ETK, upravo je zagrebačka podružnica Ericssona jedna od najkompetentnijih u čitavoj korporacijiu po pitanju “žičanih tehnologija”.

Desetina tržišta
O TP uslugama se počelo govoriti 1999., a najdalje u izgradnji infrastrukture otišla je upravo Ericssonova matična država Švedska, kaže Šarić. Procjenjuje se da u razvijenim zapadnim zemljama takva tehnologija obuhvaća oko 10 posto tržišta s tendencijom rasta, dok je svjetski raritet Južna Koreja u kojoj gotovo dvije trećine stanovništva ima pristup širokopojasnim uslugama. Mnoge zemlje propisale su da se u svu novu infrastrukturu i građevine mora provesti optički kabel. Kako osim preko optičkog kabela usluge širokopojanog pristupa mogu davati i dugi operateri, ponajprije T-com putem dva milijuna svojih postojećih telefonskih priključaka i DSL tehnologije, očekuje se da će konkurencija učiniti svoje i da će TriplePlay i u Hrvatskoj postati nešto najnormalnije. No bez obzira na to tko pružao širokopojasne usluge i kojom tehnologijom, u Ericssonu Nikola Tesli vide veliku šansu da i na ovom području budu vodeći u Hrvatskoj, a Ericsson kao globalna kompanija cilja postati broj jedan u širokopojasnoj tehnologiji u svijetu. Naime, kako je objasnio Dinko Šarić, ETK više ne proizvodi hardverske komponente već se svih njegovih 1300 zaposlenika bavi “prodajom znanja” u području razvoja i istraživanja, dizajna cjelovitih komunikacijskih rješenja i usluga uključujući i informacijsko-komunikacijska (ICT) rješenja te sistemske integracije. Ericsson Nikola Tesla posluje s najvažnijim operatorima u Hrvatskoj i regiji. To podarazumijeva da ETK, u konkretnom slučaju, prodaje, instalira i održava opremu koja je potrebna pojedinom operatoru. U Hrvatskoj je još običaj da operator posjeduje tu opremu i upravlja njome, dok je u svijetu, kažu u Ericssonu, sve više praksa da dobavljači telekomunikacijske opreme i sistemski integratori upravljaju mrežama (i opremom) umjesto operatera koji se može u tom slučaju potpuno koncentrirati na svoj glavni biznis; prodaju i marketing. U novim poslovnim modelima razmatraju se i mogućnosti da operator ne bude ni vlasnik opreme.

Suradnja duža od 50 godina
Tvrtka Nikola Tesla osnovana je 1949. u Zagrebu, a od samih početaka je tehnološki surađivala s komunikacijsko-tehnološkim multinacionalnim divom – Ericssonom. Već je 1953. potpisan prvi lincencni ugovor između ovih dviju tvrtki za proizvodnju, u to doba, revolucionarnih crossbar sustava telefonskih centrala da bi 1958. prva takva centrala iz Zagreba bila izvezena u SSSR. Konstantna suradnja okrunjena je 1995., kad je Ericsson kupio 49,07 posto tadašnjeg društvenog poduzeća. ETK, koji vodi Gordana Kovačević, danas upošljava 1300 radnika (85 posto visokoobrazovanih), a korporacija Ericsson ima 65.000 djelatnika u 140 tvrtki u isto toliko zemalja svijeta. ETK je u prvom polugodištu ostvario neto dobit od 69,7 milijuna kuna, a zarada po dionici iznosi 52,8 kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 617 milijuna kuna i veći su za četiri posto, a knjižene narudžbe su povećane za 19 posto i iznose 985,6 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ETK je ostvario 238,8 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je porast od 18,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje na internom Ericssonovom tržištu iznosili su 174,9 milijuna kuna i veći su za 31,4 posto, a tradicionalno dobri rezultati ostvareni su i na tržištu Zajednice Neovisnih Država, gdje je zabilježen rast prodaje od 33,6 posto s ostvarenih 137,3 milijuna kuna. Korporacija Ericsson izvijestila je o 15-postotnom porastu prometa u drugom tromjesečju 2006. i laganom padu neto dobiti. U tom je tromjesečju ostvaren promet od 44,2 milijarde kruna (6 milijardi američkih dolara) prema 38,4 milijarde kruna u istom razdoblju prethodne godine. Neto dobit dosegnula je istodobno 5,7 milijardi kruna, što je dva posto manje nego u istom tromjesečju 2005.

Bitno brže od klasičnog Interneta
Projekt širokopojasnog pristupa trebao bi se realizirati u razdoblju od pet godina, a novom uslugom korisnici bi dobili jeftinije razgovore u fiksoj telefonskoj mreži, gledanje digitalne TV i surfanje Internetom brzinom od 10 Mbps (megabita u sekundi). O kakvoj se tehnologiji radi, dovoljno govori činjenica da klasični internet (Dial up) ima propusnost od 56 kilobita u sekundi.