Nakon nevjerojatnog medijskog praćenja i najavljivanja “inicijalne ponude stoljeća”, pokazalo se da su jedino investitori imuni na marketinške priče i ne “lajkaju” projekte iza kojih ne stoji dobar povrat na investirano. Nakon što je prošloga četvrtka kompanija Facebook objavila da je postavila cijenu dionice na 38 dolara, očekivani raspon bio je 28 do 35 dolara, analitičari skeptici upitali su se hoće li se uistinu dogoditi “IPO stoljeća” ili je osnivač Mark Zuckerberg ipak krenuo s previsokom početnom cijenom.

Na kraju prvoga dana trgovanja ispostavilo se da medijska buka ne utječe na one koji upravljaju fondovima vrijednima stotine milijuna dolara, te da količina “lajkova” i slika kućnih ljubimaca ipak ima manju vrijednost nego potencijalne mogućnosti zarade kompanije koja okuplja najveći broj korisnika na svijetu. Facebook je, nakon polusatnog kašnjenja početka trgovanja na Nasdaqu, prodao 421 milijun dionica. Dionica se počela prodavati po 42 dolara tijekom jutra, no poslije podne pritisak je bio toliko jak da je cijena pala na 38,23 dolara, samo 23 centa iznad početne cijene. Da nije bilo nekolicine velikih investitora i Facebookovih partnera u IPO-u, najiščekivanija javna ponuda pretvorila bi se u pravu katastrofu, ovako zasad pluta iznad vode.Uz opravdano pitanje hoće li partneri nastaviti podržavati dionicu koju tržište očito ne cijeni toliko kao Zuckerberg, nekoliko je razloga za očajno loš start Facebooka kao javne kompanije.

Prije svega, valja se zapitati zašto je donesena odluka o tako visokoj početnoj cijeni. Činjenica je da se prije IPO-a dionica prodavala i po 44 dolara, no valja se sjetiti da je to zapravo bila razmjena između dioničara kompanije, dakle trgovanja u užem smislu, unutar prilično zatvorene skupine prodavača i kupaca.Zgodno je prikupiti 16 milijardi dolara uoči izlaska na burzu, no Facebook neodoljivo podsjeća na General Motors koji je stupio na burzu s 33 dolara po dionici, da bi se danas prodavao po 21 dolar. Možda je ipak trebalo ostati na 28 dolara po dionici te pustiti tržište da polako diže cijenu, što bi onda imalo dobar psihološki utjecaj na ulagače. Nadalje, nikome zapravo nije jasno kako Facebook namjerava zarađivati u budućnosti. Kako bi rekao Aswath Damodaran, profesor na Stern Business School, “Izuzetno je opasno dovesti tržišnu kapitalizaciju na sto milijardi dolara, a kompanija još nije smislila kako će zarađivati novac”. Facebook nema razrađenu strategiju zarađivanja na korisnicima koji stranici pristupaju putem mobilnih uređaja, a to je otprilike isto kao da Shell ne zna kome će prodavati naftu.Treći bitan razlog je što kompanije počinju uviđati da im Facebook ne donosi ništa. Svi “lajkovi” i broj “prijatelja” ne donose nikakvu zaradu, a to počinju priznavati i zadrti ljubitelji društvenih mreža.