Kamatne stope u Hrvatskoj sredinom 2011. zaustavile su trend pada i do danas više-manje stagniraju. U procjepu su između recesije i neizvjesnosti u eurozoni i očekivanja jačanja ekonomske aktivnosti vezana uz neke poteze Vlade. “Kamate ne znaju kamo bi krenule”, slikovito se situacija opisuje u najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka koju za HUB priprema Arhivanalitika Velimira Šonje. Zaustavljanje pada kamata vremenski se poklapa s drugim valom fiskalne krize u eurozoni (u kolovozu 2011.) i obnovljenim strahom od recesije, što je pojačalo naglasak na rizike te potaknulo europske regulatore da bankama nametnu kapitalno jačanje i razduživanje.

Ohrabrujući novi krediti
Uz prelijevanje tih vanjskih šokova na našu ekonomiju putem trgovinskih veza i slabije mogućnosti inozemnog financiranja banaka, u analizi se ističe da je zaustavljanju pada kamata pogodovalo i to što institucionalne reforme i restrukturiranje gospodarstva kasne i što Vladina politika još nije pokazala vjerodostojnost u pogledu dugoročne fiskalne prilagodbe i pretpostavki održiva rasta, a time i obaranja premija rizika.Rizici su očito još previše prisutni da bi potražnja za kreditima ojačala dovoljno da se okrenu gospodarski trendovi. Skoro pokretanje novog programa kredita banaka i HBOR-a, s 8 milijardi kuna kreditnog potencijala, upravo bi zbog očekivanih povoljnijih kamata od ‘redovnih’ tržišnih (procjenjuje se da će biti oko 4 posto, a moguće i nešto niže) trebalo djelovati ohrabrujuće na kreditne apetite tvrtki. Prlikom prezentacije analize, direktor HUB-a Zoran Bohaček rekao je s tim u vezi da vjeruje da će taj program potaknuti rast potražnje dobrih poduzeća, s naglaskom na ona koja su možda čekala s investicijama. Početkom ove godine prosječne su kamate na kratkoročne kredite hrvatskim poduzećima iznosile oko 7 posto, a na dugoročne oko 6,5. Cijena kredita za poduzeća kod nas u pravilu je više odskakala od prosjeka eurozone nego što je slučaj s prosječnim kamatama na kredite građanima. Tako su, primjerice, početkom 2012. kratkoročni krediti tvrtkama u eurozoni u prosjeku bili nešto iznad četiri posto, a dugoročni oko 4,5. Ipak, na dugoročne kredite naša poduzeća u prosjeku plaćaju niže kamate nego tvrtke u Grčkoj, Mađarskoj i Poljskoj, a mađarske imaju i skuplje kratkoročne kredite.U kreditiranju građana kod nas su kamate iznad prosjeka, ali unutar intervala eurozone. Na novoodobrene stambene kredite više su za oko jedan postotni bod od prosjeka eurozone, ali su prema podacima za veljaču (5,37 posto) nešto niže nego u Portugalu, Slovačkoj (5,8%) i Sloveniji (5,4%). U veljači su, primjerice, i Italija i Nizozemska za stambene kredite imale stope veće od 5 posto. Od članica EU koje još nisu uvele euro većina ih iz srednje i istočne Europe zapravo ima više više kamate na stambene kredite nego Hrvatska. Pritom su u Mađarskoj unatrag godinu dana, zbog posebnih poreza i preuzimanja gubitaka po osnovi tečajnih razlika švicarskog franka, te kamate rekordno porasle; s lanjskih samo 1,5 na čak 9,68 posto.

Bez rasta kamate na štednju
Iako se u Grčkoj i Italiji bilježi rast kamata na štednju, u prosjeku su one u Hrvatskoj i dalje za oko jedan postotni bod veće nego u eurozoni, a u narednom razdoblju u nas se ne očekuje njihov rast.