Profesor Petar Veić upozorava da se dogodio presedan europskih razmjera kad se Mađarska pozvala na čuvanje interesa nacionalne sigurnosti u slučaju Ina-Mol. Naime, Mađarska je opet odbila uručiti poziv Zsoltu Hernadiju, šefu Mola. Drugi je put odbijen zahtjev za pravnom pomoći Državnom odvjetništvu RH uz podsjećanje da je tamošnja istraga opovrgnula sumnje, pa bi, kako mediji prenose stajalište Ureda za zaštitu ustavnog poretka Mađarske, i samo uručivanje poziva osumnjičeniku narušilo nacionalnu sigurnost Mađarske.

Ispunjavanje zahtjeva iz Hrvatske kršilo bi interese mađarske nacionalne sigurnosti, smatraju, jer bi “ispitivanje, eventualno i uhićenje dotične osobe štetno utjecalo na funkcioniranje Mola, a tako posredno i na gospodarsku i financijsku stabilnost Mađarske”. Prema pravnim stručnjacima čini se da je Mađarska dala neizravan dokaz da nije sve baš tako čisto u vezi s upravljačkim pravima u Ini. Ostaje vidjeti kako će sad hrvatska Vlada odnose u Ini urediti s drugom stranom – mađarskim Molom, te što će dalje DORH. Veić podsjeća da prema kaznenopravnoj konvenciji protiv korupcije (članak 26.) Mađarska može odbiti pravnu pomoć ako smatra da bi izvršavanje narušilo njezine temeljne interese, državni suverenitet, državnu sigurnost ili javni red. “U ovom slučaju vidi se inferiornost Hrvatske. Kad se koristi interes nacionalne sigurnosti, onda postoje i ozbiljne sumnje da je posrijedi neka nezakonitost”, rekao je upitavši se, da Mađarska misli da je sve čisto, bi li imala razloga za ovakve kalkulacije i manevre. Od mogućih procesnih koraka stručnjaci navode međunarodnu tjeralicu u kojoj moraju biti jaki dokazi koji bi činili razumno vjerovanje drugim državama za počinjenje kaznenog djela. Budući da Hrvatska još nije članica EU, ne može zatražiti izdavanje europskoga uhidbenog naloga. On postoji svega nekoliko godina i prave prakse još nema pa se pitanje nacionalne sigurnosti može i kod njega pojaviti kao iznimka.