U ponedjeljak 14. svibnja u koncernu Agrokor počinju pripreme za novu rundu u lovu na slovenski trgovački lanac Mercator. Bit će to deveti pokušaj da se proda Mercator s tim da ovaj put “inicijativa” ide od kupca. Kako doznaje Poslovni dnevnik, vlasnik Agrokora Ivica Todorić odlučio je dati javnu ponudu dioničarima Mercatora, i to uvjetnu. Cilj mu je prikupiti 75 posto plus jednu dionicu Mercatora što je uvjet i financijskih partnera koji ga podupiru u planovima za kupnju Mercatora.

Toliki Mercatorov paket potreban mu je kako bi nakon preuzimanja glatko upravljao kompanijom. Zbog već poznatog stava dijela slovenskih interesnih krugova koji se protive njegovoj namjeri da kupi Mercator Todorić želi igrati na sigurno. Nakon ljetnih priprema očekuje se da će Agrokorov tim javnu ponudu dati dioničarima Mercatora u rujnu. To znači još jednu vruću jesen na relaciji Agrokor – Mercator. Osim što se ovoga puta Todorić odlučio na javnu ponudu za razliku od lanjskog sudjelovanja na međunarodnom natječaju koji je zajednički objavio koncern prodavatelja (banke i Pivovarna Laško), jedna je stvar bitno drukčija. Za razliku od 221 euro koliko je Todorić lani nudio Slovencima sada će cijena biti niža. Koliko točno, još se ne zna. Trenutno se dionicama Mercatora na Ljubljanskoj burzi trguje između 120 i 130 eura (zaključna cijena na Ljubljanskoj burzi u petak je bila 124,6 eura). Investicijski fondovi koji su se prošle godine natjecali s Agrokorom (Mid Europa, Warburg Pincus i TPG) za 52 posto Mercatora nudili su 160 eura po dionici. Lani su Todorićevi partneri za preuzimanje Mercatora bili Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), zatim JP Morgan i IFC (Međunarodna financijska korporacija Svjetske banke). Navodno bi ga trebali pratiti i u ovom pokušaju. Lanjska je transakcija ukupno “težila” 832 milijuna eura: Agrokorovi partneri su trebali uložiti 600 milijuna eura u dionički kapital Agrokora, a ostatak bi bio kredit. S vremenom bi 49 posto novoga trgovačkog holdinga Mercator-Konzum (koji je slovenski list Finance nazvao Konzumator) bilo izlistano na Londonskoj burzi. Iako je lani Agrokor bio jedini strateški ponuđač i usto dao najbolju ponudu, zbog snažnih otpora tadašnje vlasti u Ljubljani različitim pravnim makinacijama se blokirala mogućnost da hrvatski koncern uopće uđe u dubinsko snimanje Mercatora.

Otvoreno se prodaji Todoriću protivio i Žiga Debeljak, predsjednik Uprave koji je inače u ostavci. Istodobno se s višemjesečnim natezanjem u vezi s prodajom Mercatora dogodila i promjena vlasti u Sloveniji, a na čelo Vlade je zasjeo SDS-ovac Janez Janša. Premda se i on voli pozivati na nacionalne interese, u njegovoj je predizbornoj strategiji naznačena intenzivnija privatizacija, s tim da bi država zadržala 25 posto plus jednu dionicu samo u strateški važnim tvrtkama. Mercatorova sudbina usko je vezana za poziciju državne Nove ljubljanske banke (NLB) koja je vlasnik 10,75 posto Mercatora. Važan prodavatelj je i Pivovarna Laško koja grca pod pritiskom kredita i čija Uprava ponovno razmatra prodaju svojeg udjela u Mercatoru (23,3 posto). Stvar se dodatno komplicira i isprepleće s obzirom na to da je NLB suvlasnik Laškog. NLB-u pritom treba dokapitalizacija od 320 milijuna eura koja prema zahtjevu Europske bankarske agencije (EBA) mora biti odrađena do 30. lipnja. Može li Ivica Todorić skupiti 75 posto plus jednu dionicu Mercatora? Teško je prognozirati jer je prodaja Mercatora prije svega političko pitanje. Mali dioničari drže 36 posto dionica i ako Todorićeva ponuda bude dobra – a mogla bi biti i 50 eura više od cijene na burzi – mogli bi se odlučiti na prodaju. Relativno sigurni su za Agrokor i udjeli UniCredita (osam posto) te Societe Generale-Splitske banke, koja za hrvatski Allianz drži 6,76 posto dionica. Svi ostali paketi dio su političkih odluka. Ako bi se Pivovarna Laško i NLB napokon uistinu odlučili za prodaju Mercatorovih dionica, Agrokor bi na kraju mogao elegantno odraditi preuzimanje. No s obzirom na dosadašnja iskustva, ništa za Ivicu Todorića neće biti lako u Sloveniji.