Iako je Vlada najavila da je nedavno podizanje cijene plina za dvadesetak posto jednokratna mjera koja se neće korigirati duže vrijeme, plinari sa 27. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji se pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika ovog tjedna održava u Opatiji, upozoravaju da to baš i neće biti tako.

Naime, domaće tržište plina sve se više liberalizira i u njega ulazi sve više igrača koji inzistiraju da se i u Hrvatskoj primjenjuje poslovna praksa Europske unije. To konkretno znači da će država sve manje moći utjecati na reguliranje cijena jer će se cijene plina određivati prema tržišnim principima. Plinari pojašnjavaju da će to, možda već početkom iduće godine, nužno značiti da će plin poskupiti jer će operateri imati visoke troškove razvoja tržišta. “Niska cijena plina je prošlost koju možemo zaboraviti. Sada je jedino pitanje hoćemo li imati dovoljno plina i na to bi se trebale koncentrirati sve nacionalne energetske strategije”, kazao je na skupu u Opatiji Igor Dekanić, sveučilišni profesor i vodeći domaći energetski stručnjak. Iako nitko ne može procijeniti kada će i koliko plin ponovno poskupiti, nagađa se da bi u prvo vrijeme njegova cijena mogla dosta porasti, a nakon toga nešto pasti i stabilizirati se. Kao model moguće cjenovne politike navodi se primjer telekomunikacija kojima su nakon liberalizacije tržišta cijene usluga također oscilirale. Na skupu u Opatiji moglo se čuti da su nacionalni plinski operateri, uglavnom na ovaj ili onaj način vezani uz državu, u proteklom razdoblju bili izloženi pritisku sindikata i strukovnih udruga, prije svega HUP-a. To je u konačnici dovelo do toga da cijena plina u maloprodaji bude niža i od nabavne. Plinski operateri posebno ističu mjere prošle vlade iz kolovoza 2011., koje su potpuno zakočile distributere plina.

No ni sadašnja vladajuća garnitura zasad nije učinila ništo značajno, već je sve prolongirano najranije do ljeta ove godine. “Plinom se slobodno može trgovati od 2007. godine, no tek je u posljednjih godinu-dvije nešto ostvareno i u praksi. Ali i to što je ostvareno, suočava se neprestano s poteškoćama u poslovanju”, navodi Pavao Vujanovac, direktor Prvoga plinarskog društva. Kao problem ističe isporuke plina povlaštenim potrošačima, posebice u javnom sektoru. Naime, plinarska godina započinje 1. listopada i ne poklapa se ni s kalendarskom ni s fiskalnom. Zbog toga je teško procijeniti koliko će plina trebati kupac i kolike kapacitete transporta treba zakupiti operater. Katkad kupac raspiše novi javni natječaj za dobavljača plina iako s postojećim ima ugovor na godinu dana. Ako na tom natječaju pobijedi drugi ponuđač, dotadašnji operater se nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji jer je morao unaprijed zakupiti potrebne količine plina za toga kupca za čitavu godinu. Regulativa također dopušta kupcu da promjeni operatera dobave plina iako duguje, katkad i veće iznose, novca dosadašnjem operateru za isporučeni plin. Plinari traže da se državne mjere ne donose ad hoc, već da vrijede najmanje godinu dana kako bi tvrtke uključene u taj biznis mogle barem kratkoročno planirati poslovanje.

Uvoz

Milijarda kubnih metara nije dovoljna
Hrvatska svake godine mora uvesti gotovo milijardu kubnih metara plina, a ta će se brojka još povećati u idućem razdoblju, moglo se čuti na skupu plinara u Opatiji. Zbog toga je nužno urediti domaće tržište kako bi se taj energent mogao nesmetano dobavljati u dostatnim količinama za potrebe kućanstava i industrije.