Prvi nacrt novoga Zakona o poštanskim uslugama, predstavljen nedavno u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, pokazao je da se država našla u sukobu interesa sama sa sobom. Mora, naime, od 2013. provesti liberalizaciju u kojoj će stradati poslovanje njezine tvrtke Hrvatske pošte (HP), a kako bi to kompenzirala, kani dopustiti HP-u da sve do 2028. dobije pravo i obvezu obavljanja tzv. univerzalnih poštanskih usluge (pismovne pošiljke do 2 kg, paketi do 20 kg i preporučene pošiljke), za koje bi moguće gubitke pokrivali ostali sudionici na tržištu, privatni operateri, putem tzv. kompenzacijskoga fonda.

Premužak šuti
Hrvatska pošta smatra da je završila restrukturiranje i da je spremna za liberalizaciju. Već bivša Uprava, predvođena nedavno opozvanim Robertom Jukićem, kao potvrdu “spremnosti” navela je ukidanje 20 županijskih središta te prebacivanje više od 1770 radnika iz administracije u operativni dio poslovanja. “Smanjen je ukupan broj djelatnika te je gotovo 2000 radnika izašlo iz sustava, a za njihove otpremnine iskorištena je tranša obveznica iz 2009.”, naveli su iz Pošte najavivši velike poslovne planove. No, o tome što kani poduzeti još se nije izjasnila nova Uprava, čije je vodstvo preuzeo Alen Premužak. HP očito nema akumuliranih sredstava, tj. financijske koristi od potrošenih 300 milijuna kuna od obveznica koje tek dospijevaju (plus oko 70 milijuna kuna za kamate od čak 9 posto), a dug je bivša Uprava kanila pokriti po grčko-hrvatskom receptu novim zaduženjem. No, ovaj put posrijedi je izdanje “teško” čak 54 milijuna eura, za što je suglasnost bivšoj Upravi dao stari NO. Iz Pošte je prije Jukićeva odlaska potvrđeno da će taj novac (s kamatama ukupni trošak raste na 500 milijuna kuna) potrošiti na razvoj novih proizvoda: digitalnu televiziju i tehnološku obnovu Tiskare Vjesnik, koju je odlukom Vlade Pošta dokapitalizirala postavši njezin većinski vlasnik. Kad je riječ o digitalnoj televiziji, posebno je istaknuto “da ona svojom najvećom poslovnom mrežom od 1128 poštanskih ureda ima već uhodanu i odlično razvijenu prodajnu mrežu te neće imati dodatni trošak”. Kad je riječ o spasonosnom rješenju za Poštu, privatni operateri već poručuju da neće plaćati račun bez krčmara. Nacrtom novog zakona predviđa se, naime, da privatni operateri mogu obavljati tzv. zamjenske usluge, koje su identične univerzalnima, ali bez obveze da se obavljaju na cijelom teritoriju Hrvatske. Svi oni koji te usluge pružaju, međutim, morat će plaćati visoke doprinose u kompenzacijski fond, čak do pet posto bruto godišnjeg prihoda. Preduvjet za to je, međutim, uvođenje odvojenog računovodstva za univerzalne i ostale usluge. Hrvatska pošta, iako joj je to obaveza još od početka 2005., dakle više od sedam godina prema važećim zakonima, ni dan-danas nema ustrojeno razdvojeno računovodstvo, pa se može reći da u tom smislu godinama posluje nezakonito.

Kako su mogli Slovenci?
Uz velik otpor sindikata restrukturiranju, posljedica liberalizacije bit će i zaoštravanje tržišnih uvjeta. Koliko će ono loše djelovati na sudionike tržišne utakmice u kojoj je nekoliko privatnih tvrtki? Sve ovisi o tome gdje će država postaviti ljestvicu za univerzalnu poštansku uslugu. Ta se usluga jednako efikasno kao sa sadašnjih 1128 ureda može, čak i prema postojećim kriterijima, obavljati i sa 900 ureda. U tom smjeru u dosadašnjem restrukturiranju i gašenju gubitaških ureda bivša Uprava nije učinila ništa značajno, tek u posljednje vrijeme kreće sa smanjenjem broja ureda (45) simboličnih četiri posto. Jeftinija, a jednako kvalitetna usluga mogla bi se ustrojiti i s bitno manjom, racionalnijom mrežom, s upola manje ureda, od kojih bi opet polovica mogla biti sastavljena od mobilnih i franšizih ureda. Uvođenje mobilnih ureda uspješno je uvela Slovenska pošta, dok je model franšiznih ureda, npr. uz neki lokalni dućan, rješenje kakvo imaju mnoge zapadnoeuropske zemlje.

(ne)racionalni

U uredu Uprave 450 ljudi
I nakon restrukturiranja Hrvatska pošta ima više od 10.600 zaposlenih, od čega ih, primjerice, više od 450 radi u uredu Uprave, pa nad rezultatima dosadašnjega restrukturiranja visi mnogo upitnika. Da nešto ne štima, potvrđuje i podatak da je Pošta u prvom kvartalu zabilježila čak 14,5 milijuna kuna gubitka uz rast troškova za plaće.