U trećem kvartalu predložit ćemo izmjene zakona kako bi se unaprijedio regulatorni okvir dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja s ciljem razvoja po ugledu na neke europske zemlje. Premda ovim odgovorom nisu otkrili nijedan konkretan detalj u kabinetu ministra zdravlja Rajka Ostojića njime su nam ipak potvrdili da osmišljavaju novu “mini” reformu zdravstvenog sustava. Otkrili su i da je u ministarstvu održan prvi razgovor s predstavnicima industrije osiguranja koja je, s obzirom da 14 od 27 društava nudi takve police, itekako zainteresirana za snažniji ulazak u sustav zdravstvenog osiguranja.

Osiguravatelji su godinama pokušavali animirati resorne ministre na jačanje partnerstva kojim bi, tvrdili su, podigli razinu kvalitete u korist osiguranika. Poticanjem razvoja dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja kroz jačanje tržišne uloge osiguravatelja rasteretio bi se sustav javnog zdravstva. Osigurali bi se dodatni prihodi ustanovama koje primarno djeluju u sustavu javnog zdravstva, ostvarilo zadržavanje stručnog kadra kao i nova ulaganja uz veći angažman slobodnih, a imobiliziranih novčanih sredstava građana, argumenti su osiguravatelja. Ponudom polica, uvjeravaju, drastično bi smanjili i vrlo visoka sredstva (gotovo 15%), koja nezakonitim kanalima u plavim kuvertama završavaju u džepovima medicinskog osoblja, te ih usmjerili u zdravstveni i porezni sustav. Umjesto partnerstva i otvaranja tržišta osiguravateljima, odlukom bivših vlada, HZZO je ušao u nelojalnu utakmicu uvodeći policu dopunskog, a potom i putnog osiguranja. Time je atakirao na ponudu osiguravatelja čije poslovanje, za razliku od HZZO-ova, podliježe čvrstim kriterijima i dvostrukom nadzoru i Hanfe i Ministarstva zdravlja. HZZO pak nema ograničenja, a ni posljedica jer samo na dopunskom osiguranju godišnje bilježi oko 300 mil. kuna minusa što saniraju porezni obveznici. Premija koju su svi osiguravatelji lani ugovorili na policama zdravstvenog osiguranja iznosila je 33,8 mil. eura, pada već četvrtu godinu i lani je naspram 2010. bila manja 1,5 posto dok je Slovencima rasla 20 milijuna eura. Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, koji branšu zastupa i u ovom projektu, vjeruje da bi započeti razgovori mogli dati kvalitetan model. Nije htio komentirati je li tome razlog i to što je sugovornica s druge strane stola pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović, koja je radila i u industriji osiguranja te problematiku poznaje s obje strane medalje. Osiguravatelji, ističe, žele biti partner u kreiranju nove reforme i inzistirat će da se isprave pogreške. “Moraju se definirati jasni standardi, svi tržišni igrači koji žele prodavati istovjetan proizvod moraju imati jednakopravan status, neovisno jesu li to društva za osiguranje, HZZO ili netko treći”, kaže. Osiguravatelji očekuju da bi zajednička radna skupina koncept koji će biti ugrađen u izmjene zakona mogla usuglasiti prije ljeta.

Zakonske mane

Nedefinirana košarica usluga
Od 2002. Zakon o zdravstvenom osiguranju uveo je dopunsko, dodatno i privatno osiguranje. Dopunsko nude HZZO i društva koja uz to imaju i police dodatnog ili dobrovoljnog osiguranja s ugovorenim višim standardom usluga. Privatno zdravstveno mogu imati samo strani državljani s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Problem je što zakonodavac nikada nije razvidno utvrdio što je osnovna “košarica” usluga zajamčena kroz javno zdravstvo, a što onda kao nadstandard može biti segmentirano kroz više vrsta polica uz naravno, različit cjenik.

Trebaju nam jasni standardi, svi igrači trebaju imati jednak status
Hrvoje Pauković, HUO