Bivši državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković (HDZ), član pet saborskih odbora, predsjednik Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU te saborski promatrač u Europskom parlamentu, objavio je i kandidaturu za zamjenika predsjednika HDZ-a kao kandidat Jadranke Kosor. Dobije li povjerenje na Općem saboru, naći će, ističe, načina da kvalitetno obavlja sve zadaće.

1 Nedavno ste počeli mandat u EU parlamentu kao promatrač Hrvatskog sabora, kakvi su vam prvi dojmovi?
Vrlo pozitivni. Posebno ću pratiti rad Odbora za proračun, koji je važan za Hrvatsku zbog rasprava o političkim i proračunskim prioritetima Unije za razdoblje 2014.-2020. Prigodom prezentacije Nacrta proračuna Unije za 2013. prvi sam put govorio na Odboru kao promatrač te izložio stavove Hrvatske o financijskoj omotnici i očekivanjima za 2013.

2 Što ste istaknuli u svom govoru?
Istaknuo sam da je Hrvatska u 2013. u specifičnom položaju. Šest mjeseci bit ćemo korisnici pretpristupnih fondova, a drugih šest mjeseci bit će nam dostupan financijski paket dogovoren u pristupnim pregovorima. Imat ćemo na raspolaganju oko 687 milijuna eura, a istodobno ćemo uplatiti 267 milijuna u europski proračun.

3 Kako vam se čini Izvješće EK o ispunjavanju hrvatskih pristupnih obveza, kako komentirate reakciju premijera Milanovića?
Komisija je bila prilično blaga u izričaju, no vrlo ozbiljna u porukama. Ključno pitanje bit će rješavanje restrukturiranja brodogradilišta. Kad je riječ o imenovanju ministara u nadzorne odbore, važno je znati kako su zatvarani pregovori u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava. Tadašnja je opozicija znala da je donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa bio jedan od preduvjeta za zatvaranje pregovora. Svatko tko se bavi europskim poslovima trebao bi znati koliko je osjetljivo kada se ono što je dogovoreno u pregovorima kasnije pokušava mijenjati. I kada nova Vlada nastoji jedan od takvih zakona promijeniti, treba održavati tijesne konzultacije s Komisijom i temeljito objasniti svoje intencije. Stoga su primjedbe metodološkog i sadržajnog karaktera. U vezi s reakcijom premijera, rekao bih da ovo nije vrijeme za populizam, niti za dociranje o tome što je ‘tvrda’ ili ‘meka’ pravna stečevina. Trenutak je za zrelo i mudro ponašanje.

4 Kako vi gledate na imenovanja političara u nadzorne odbore?
Interesi države mogu se štititi i putem predstavnika koji nisu nužno ministri. To mogu biti i ljudi izabrani putem javnih natječaja. Bitno je da imaju stručna znanja.

5 Uz ulazak u EU, koje bi trebale biti sljedeće važne odrednice hrvatske vanjske politike?
Bitno je da budemo pouzdan saveznik u NATO-u. Trebamo nastaviti s prenošenjem integracijskih iskustava susjedima u JI Europi, uz posebnu skrb o Hrvatima, osobito u BiH.