Nakon silne prašine podignute preseljenjem proizvodnje u Kinu i nizom afera u kojima su ih mediji, sindikati i moralisti napali zbog neljudskih uvjeta u kojima rade njihovi zaposlenici, Apple je odlučio popraviti svoj imidž. Naručena je analiza koja pokazuje da Apple nizašto nije kriv. Dapače, zapravo je zaslužan za otvaranje pola milijuna novih radnih mjesta u SAD-u. Odnosno, da budemo precizniji, riječ je o točno 514.000 radnih mjesta.

Za njih radi cijeli SAD
U tu brojku uključeno je 47.000 zaposlenih u samoj kompaniji, od trgovina do istraživačkih centara i birokracije. Apple se hvali i sa 270.000 poslova otvorenih u drugim tvrtkama, vezanim uz poslovanje s Appleom – inovatori, konstruktori, proizvođači dijelova, prodavači, liječnici… U taj su popis uvršteni čak i djelatnici FedExa i UPS-a koji Appleove proizvode dostavljaju na krajnje adrese, te zaposlenici Corninga, tvrtke koja proizvodi staklo za iPadove and iPhonove. Dakle, Apple je u svoju računicu uvrstio ama baš svakog zaposlenika čiji se posao, direktno i indirektno, veže uz proizvodnju i rasparčavanje njihovih proizvoda. Pola milijuna novih radnih mjesta impresivna je brojka, naročito u ova krizna vremena, no djelatnici Business Insidera odlučili su provjeriti istinitost podataka i otišli korak dalje. Zapitali su se što se u dogodilo s Appleovom konkurencijom. Koliko je nekad profitabilnih kompanija propalo zbog Appleovog uspjeha? I što se zapravo dogodilo s tim radnim mjestima? Business Insider proučio je pedesetak tvrtki na koje je utjecao Appleov uspjeh. Pročešljani su poslovni rezultati računalnih divova poput IBM-a i HP-a, te analiziran utjecaj novih medija na poslovanje knjižarskog lanca Barnes & Noble ili softverske kompanije Adobe čiju su “flash” tehnologiju odbili ugrađivati u svoje uređaje. Podaci su doveli do logičnog zaključka: Apple je uništio gotovo isto toliko radnih mjesta koliko ih je stvorio. Zbog Applea je, pokazala je analiza, bez posla ostalo 490.570 američkih radnika.

Odgovor na samohvalu
U Business Insideru ne kriju da su se u analizi služili podjednako proizvoljnim metodama kojima se koristio i Apple, hvaleći se novim radnim mjestima. U popis su tako uvršteni direktni suparnici poput Cisca koji je ugasio posao s kamerama zbog slabe prodaje, kao i Aol, koji je izgubio tržišnu bitku zbog toga što Apple odlučio postaviti Google za osnovnu tražilicu.U taj popis nisu ubrojana radna mjesta koja je Apple mogao otvoriti u Americi, umjesto da ih je otvarao u Foxconnovim pogonima u Kini. U analizu su zato uvršteni lančani efekti gubitka posla. Economic Policy Institut izračunao je da je zbog Applea posredno bez posla ostalo još 180,000 radnika. Dobar dio njih na burzi je završio jer je Apple koristio svaku rupu u zakonu kako bi izbjegao plaćanje poreza. A riječ je o najmanje 2,4 milijarde dolara, možda čak i četiri milijarde, koje je Apple “zamračio” samo prošle godine.