DIP Karlovac na jesen kreće u drugu fazu investicijskog ciklusa započetog 2002. godine. Prema riječima člana Uprave i trećinskog suvlasnika Damira Fistrića, njegov i cilj druge dvojice suvlasnika, Stanka Pezića i Zvonka Puljčana, da DIP Karlovac 2008. postane hrvatski lider u proizvodnji i izvozu parketa, teče planiranom dinamikom. Kupivši prije četiri godine DIP Karlovac od Ceufin brokersa – a koji ga je pak kupio od Hrvatskog fonda za privatizaciju nakon što ga je HFP isisanog uzeo natrag od Josipa Gucića – Fistrić, Pezić i Puljčan susreli su se s problemom oživljavanja posrnule i tehnološki zaostale tvrtke. Poduzeće se oslanjalo samo na proizvodnju klasičnog 22-milimetarskog parketa neatraktivnog za inozemno tržište.

Rast 30 posto
To je značilo nužne velike investicije u obnovu neefikasne infrastrukture, a ukupnom investicijom od oko 3,5 milijuna eura sagrađena je kompletna nova najsuvremenija linija za proizvodnju gotovog, dvoslojnog parketa vrhunske kvalitete. Riječ je o parketu, objašnjava Fistrić, koji su izmislili Švicarci kako bi mogao svojom posebnom konstrukcijom podnijeti naprezanja podnog grijanja, a takvoj kvaliteti u bilo kojoj ugradnji teško tko može odoljeti, uz uvjet da si to može i priuštiti. “Nakon prošlogodišnjeg otvorenja tog novog pogona i njegova uhodavanja, tržište, i to ono izvozno, najbolje je pokazalo da je ta investicija bila opravdana. Radom tog novog pogona postigli smo fizički porast proizvodnje za oko 30 posto, no kako je riječ o vrhunskom proizvodu znatno veće vrijednosti od klasičnog parketa, u financijskom smislu ta nam je novina donijela porast realizacije za 70 posto. Takvi pokazatelji znače i da se DIP Karlovac stabilizirao kao poduzeće, ali rastuća konkurencija prisiljavaju nas da idemo odmah u dalje planirane investicijske zahvate”, rekao je Damir Fistrić.Od DIP-ove proizvodnje čak 70 posto završi na inozemnom tržištu, kamo se plasira isključivo gotovi dvoslojni parket. Od toga na izvoz u Italiju otpada 60 posto, na Švicarsku 20 posto, Španjolsku 10 posto, te po pet posto na Njemačku i Grčku.

Stranci u Ukrajini
“Takav rast proizvodnje i pokazatelja donio nam je prošle godine i porast prometa za više od 10 milijuna kuna, a ovu godinu planiramo završiti sa oko 60 milijuna kuna prihoda. Pretprošle godine imali smo izvanredne prihode od prodaje dijela zemljišta na kojem je sagrađen prodajni centar Getroa pa smo nakon ostvarene dobiti od oko tri milijuna kuna bili prošle godine dijelili i dividendu, ali upravo zbog velikih ulaganja prošle godine dobit za 2005. godinu iznosila nam je tek oko 175 tisuća kuna. Nakon ove druge faze investiranja plan nam je proizvodnju sa sadašnjih 450 do 500 tisuća kvadratnih metara parketa već tijekom 2008. godine povećati na 800.000 kvadratnih metara i time sadašnju poziciju među prva tri hrvatska proizvođača parketa pretvoriti u vodeću u tom segmentu drvoprerađivačke industrije s možda još većim naglaskom na izvozu. Na europskom tržištu sve je veća potražnja za gotovim dvoslojnim parketom kakav i mi proizvodimo, no cijena unatoč takvoj potražnji ne raste. Razlog tome je žestoka konkurencija s jeftinijeg Istoka, prvenstveno iz Ukrajine i Poljske, no oni za sada još nemaju razvijenu ovu tehnologiju pa vladaju u klasičnom parketu jer su jeftiniji od nas. No tamo ulazi zapadni kapital na velika vrata i sigurno će i oni uskoro ovladati ovom tehnologijom pa to već sada moramo spremno dočekati daljnjom prilagodbom naše proizvodnje planiranom razvoju”, ističe Fistrić.

Sušara i pilana
Kako bi se bolje iskoristila sirovina i dobili kvalitetniji poluproizvodi za kasniju finalizaciju u gotovi dvoslojni parket, DIP Karlovac već na jesen kreće u dogradnju automatizirane sušare, čime će se kapacitet s postojećih 1100 kubičnih metara već osuvremenjene sušare povećati na 2000 kubičnih metara. Drugi dio investicije odnosi se na gradnju pilane na površini od 2000 kvadratnih metara, čijim bi se puštanjem u pogon potkraj godine krenulo i u realizaciju druge faze ambicioznog razvojnog plana DIP-a.
“Planirani porast proizvodnje trebao bi pratiti i daljnji rast prihoda, koji bi na kraju 2008. godine trebali biti više od 100 milijuna kuna. Takav će rast pratiti i povećanje broja zaposlenih sa sadašnjih 210 do 250, ovisno o sezoni, na 320 do 350 radnika 2008. godine. Uz to, već uskoro namjeravamo kadrovski pojačati naš menadžment pa će našeg sadašnjeg predsjednika Uprave Ivu Milića, uz njegovu suglasnost, na tom poslu zamijeniti mladi i već dokazani šumarski tehničar drvno-tehnološke struke, a i mi ostali u Upravi reorganizirat ćemo svoje poslovanje prema usvajanju certifikata standarda ISO”, kaže Fistrić. Iako se velikim dijelom okrenuo izvozu, DIP nije zanemario ni domaće tržište, o čemu svjedoči otvorenje salona parketa u Heinzelovoj ulici u Zagrebu, a poseban iskorak čini i objedinjavanje prodaje parketa s njegovim kvalitetnim postavljanjem. Za to je DIP kao nositelj posla već angažirao niz kvalitetnih kooperanata diljem Hrvatske i stoji svojom garancijom iza toga posla koji je s aspekta kupca nalik modelu “ključ u ruke”.

Energana na drvnu biomasu

DIP Karlovac, kao i ostali drvoprerađivači, u najvećoj je mjeri ovisan o Hrvatskim šumama kao dobavljaču sirovine. Za razliku od prethodnih godina, Damir Fistrić pun je pohvala za Hrvatske šume.
“Unatrag dvije godine stanje se u tom dijelu znatno popravilo, konačno su uvedeni red i kriteriji za raspodjelu sirovine. Sad imamo kvotu kvalitetne sirovine, a o njenoj raspodjeli dogovaramo se sami unutar Vijeća Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK. Glavni kriteriji su nam izvozni rezultati i izvozni udio, te razine finalizacije u konačnom proizvodu. Poznajemo jedni druge i znamo što tko radi. Uz to, donesen je i operativni razvoj drvne industrije, koji predviđa u pet godina i usklađenje s propisima EU. Nije nevažna ni mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova EU, posebno kad je riječ o sufinanciranju gradnje kapaciteta za iskorištenje biomase”, kaže Fistrić. DIP Karlovac svoju energanu s instaliranih 5 MW snage toplinske energije pokreće piljevinom i ostalom drvnom biomasom nastalom vlastitom proizvodnjom pa stoga ni ne razmišlja o uvođenju plina. “Razmišljali smo i o dogradnji energane u kombinirani sustav za proizvodnju toplinske i električne energije, no to bi bio zahvat koji bi nas stajao pet milijuna eura, a u ovakvim uvjetima s još nedefiniranom ulogom HEP-a kao kupca struje DIP-u ne pada na pamet gubiti energiju i sredstva izvan svog core businessa”, rekao je sugovornik Poslovnog dnevnika.