Banke su u Hrvatskoj i dalje, za razliku od situacije u mnogim zemljama Europske unije, pošteđene dodatnih nameta i bilo kakva (ekstra) poreza. Ako i možemo razumjeti da imaju jako oružje protiv države, teško je shvatiti da im se u dijelu propisa čak i izravno pogoduje.

Pošteđene su, naime, i plaćanja PDV-a na isporuke malih pošiljaka. No, tako, čini se, neće ostati. Od 1. siječnja iduće godine tržište poštanskih usluga u Hrvatskoj bit će potpuno liberalizirano. Hrvatska će nakon iskorištene dvogodišnje odgode (s još 11 članica EU) provesti posljednju fazu liberalizacije poštanskih usluga. To je prava prilika da država prestane gubiti svojih 50-ak milijuna kuna godišnje od bankarskog sektora, koji bi počeo plaćati PDV na te poštanske usluge. U predizborno se vrijeme često spominjala mogućnost uvođenja poreza na prihode, odnosno na dobit banaka. Ministar financija Slavko Linić odustao je takvih ideja, ali istu sudbinu nisu doživjeli i telekomi. Iako im je u siječnju bio ukinut “harač na mobilno telefoniranje”, ekspresno je ponovno uveden. Sa šest posto poreza na govorne usluge u mobilnim mrežama i na SMS-ove država je osigurala više od 300 milijuna kuna godišnje. Iz političkog kuta gledano, telekomima se to moglo uvesti bez posebna političkog rizika, a kad stigne račun, negativne asocijacije idu na račun operatera. S bankama je, međutim, situacija drukčija.