Hrvatska financijska reprezentacija predvođena ministrom financija Slavkom Linićem jučer je u SAD-u zaključila posao novog inozemnog zaduženja države, prvoga koji odrađuje Vlada Zorana Milanovića.

Kako se i očekivalo, veličina novog izdanja dolarskih obveznica, ovaj put na rok od 5 godina, je 1,5 milijardi dolara. No, s obzirom na vremensku razliku još u popodnevnim satima baratalo se samo neslužbenim rezultatima u pogledu ukupne potražnje koju su iskazali međunarodni investitori i cijene (kupona, prinosa) uz koju se plasiraju nove obveznice. Investitori su u postupku predbilježbi dali ponude za upis ukupno 7,5 milijardi dolara, što je praktički pet puta više od veličine izdanja. Bloomberg je u ranim popodnevnim satima bio prenio insajderske indikacije o prinosu na razini 6,625 posto. Nešto kasnije zakolala je informacija da je prinos za investitore u nove obveznice ipak niži, odnosno da kupon nosi 6,375 posto kamate, što uz prodajnu cijenu nešto ispod 100 posto u konačnici sugerira prinos od približno 6,5 posto. Na kraju se pokazalo da je 6,375 posto prinos, a da kupon nosi 6,25 posto. To se uklapa u raspon očekivanja uoči početka američko-europske turneje u sklopu prodaje obveznica, kad su analitičari predviđali cijenu između 6 i 6,5 posto. U međuvremenu je na tržištu bilo pojačane nervoze zbog neizvjesnosti ishoda planiranog zaduženja Španjolske, no ona je jučer uspješno plasirala 2,5 milijardi eura na rok od 2 i 10 godina, što je u završnici prodaje hrvatskih obveznica ipak bilo povoljna okolnost. Domaći analitičari su na prve signale o ishodu operacije izdanja obveznica, koji su sugerirali nešto višu od konačno ostvarene cijene, bili podijeljeni oko ocjena hrvatske operacije.

Referentni 5-godišnji dolarski dug (US Treasury) u četvrtak je bio na razini 0,83 posto, što implicira premiju rizika od oko 5,2 postotna poena. Uzme li se u obzir da pokazatelj rizičnosti Hrvatske mjeren tzv. credit default swapom (CDS-om) na rok od pet godina trenutno iznosi 415 (ili 4,15 postotnih bodova), premija koju će država platiti na novo zaduženje u dolarima je osjetno veća, no financijski znalci upozoravaju da to kod dolarskog tržišta nije neuobičajeno. Mnogi domaći analitičari koje smo zatražili komentar prvih agencijskih signala o izdanju obveznica nisu bili bez zadrške u ocjeni koliko je postignuta cijena uspjeh, a neki su i izrijekom rekli kako su očekivali da će biti nešto niža. Međutim, posljednje, premda još uvijek neslužbene informacije, u četvrtak predvečer, pokazale su se ipak boljima od prvotnih. Naime, razmjeri iskazane potražnje koja je pet puta premašila ciljani iznos izdanja sugeriraju da je Vladin tim zajedno s aranžerima bio u dosta komotnoj poziciji da prihvati najpovoljniju petinu pristiglih ponuda investitora. Kako prilikom zaduženja u dolarima Vlada koristi i zaštitu od valutnog rizika (hedginga), cijeni zaduženja treba dodati i trošak te zaštite, što bi u konačnici cijenu moglo povećati za oko 0,2 postotna boda. Službena potvrda o detaljima novog izdanja očekuje se danas.