Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nedostaje služba koja bi odlučivala o isplativosti nekog lijeka

Autor: Marija Crnjak
22. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Francetić općenito zaključuje da je farmakoekonomika u Hrvatskoj tek u fazi nastajanja, i to prvenstveno zahvaljujući činenici da Vlada nema strategiju ekonomičnog postupanja s lijekovima. Kad je o riječ o davanju prednosti trošenju jeftinih generičkih lijekova pred originalima, što je osnovna bit uvođenja dvije liste lijekova, za farmakoekonomiku tu nema mjesta jer je riječ o lijekovima koji imaju jednak učinak, a različitu cijenu, od čega ne treba raditi znanost. No kad se uspoređuju dva slična lijeka, stvari se mijenjaju. Isto tako, danas se farmakoekonomika odnosi na ekonomske analize svih vidova medicinskih postupaka, od dijagnostike do liječenja, s lijekovima ili bez njih. Uspoređivati se mogu medicinski postupci i preventivne akcije. U analizu mogu biti uključeni samo izravni troškovi (lijekovi, rad medicinskoga osoblja, smještaj u stacionaru) ili neizravni troškovi (dani bolovanja) i dodane vrijednosti (dodatne godine života, smanjenje dana bolovanja). Model koji se temelji na analizi samo izravnih troškova jednostavna je analiza troškova, a prava bi farmakoekonomska analiza trebala ukalkulirati i dodane vrijednosti svakoga analiziranog postupka. “Edukacija farmakoekonomike u Hrvatskoj ne postoji, ona se sluša tek u sklopu poslijediplomskog (doktorskog) studija i na specijalizaciji za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji trebaju steći predodžbu o tome što određuje stvarnu cijenu lijeka. Svakako bi trebalo pojačati edukaciju jer ćemo uskoro gledati na svaku utrošenu kunu i trebat će nam više educiranih operativaca”, tvrdi dr. Francetić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zamijenjena uloga HZZO-a

Francetić općenito zaključuje da je farmakoekonomika u Hrvatskoj tek u fazi nastajanja, i to prvenstveno zahvaljujući činenici da Vlada nema strategiju ekonomičnog postupanja s lijekovima. Kad je o riječ o davanju prednosti trošenju jeftinih generičkih lijekova pred originalima, što je osnovna bit uvođenja dvije liste lijekova, za farmakoekonomiku tu nema mjesta jer je riječ o lijekovima koji imaju jednak učinak, a različitu cijenu, od čega ne treba raditi znanost. No kad se uspoređuju dva slična lijeka, stvari se mijenjaju. Isto tako, danas se farmakoekonomika odnosi na ekonomske analize svih vidova medicinskih postupaka, od dijagnostike do liječenja, s lijekovima ili bez njih. Uspoređivati se mogu medicinski postupci i preventivne akcije. U analizu mogu biti uključeni samo izravni troškovi (lijekovi, rad medicinskoga osoblja, smještaj u stacionaru) ili neizravni troškovi (dani bolovanja) i dodane vrijednosti (dodatne godine života, smanjenje dana bolovanja). Model koji se temelji na analizi samo izravnih troškova jednostavna je analiza troškova, a prava bi farmakoekonomska analiza trebala ukalkulirati i dodane vrijednosti svakoga analiziranog postupka. “Edukacija farmakoekonomike u Hrvatskoj ne postoji, ona se sluša tek u sklopu poslijediplomskog (doktorskog) studija i na specijalizaciji za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji trebaju steći predodžbu o tome što određuje stvarnu cijenu lijeka. Svakako bi trebalo pojačati edukaciju jer ćemo uskoro gledati na svaku utrošenu kunu i trebat će nam više educiranih operativaca”, tvrdi dr. Francetić.

Zamijenjena uloga HZZO-a

Uloge glavnog osiguravatelja u zdravstvu i resornog ministarstva u Hrvatskoj su zamijenjene kad je riječ o politici lijekova, zanimljiva je opaska dr. Igora Francetića.
“U svijetu se ministarstvo zdravstva trudi svojim građanima osigurati sve više sredstava za liječenje, odnosno veći standard usluge, a osiguravatelj prirodno ima interes ”stiskati“ troškove. U nas je obratno, i to zbog pupčane povezanosti Ministarstva zdravstva i HZZO-a, odnosno činjenice da Zavod samo provodi odluke Ministarstva”, ističe Francetić. Nova zakonska regulativa predviđa odvajanje Zavoda od države.

Autor: Marija Crnjak
22. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close