Europski poslodavci o strategiji Zajednice za pomoć MSP
Europski poslodavci okupljeni u BUSINESSEUROPE, kojega je član i Hrvatska udruga poslodavaca, odgovorili su na predloženu strategiju pomoći MSP u korištenju globalnih prilika.

U načelu se slažu s predloženim ciljevima nove strategije internacionalizacije MSP koji su: MSP-ovima osigurati lako dostupne i odgovarajuće informacije o načinima širenja poslovanja izvan EU, unapređenje koherentnosti potpornih aktivnosti; unapređenje isplativosti potpornih aktivnosti te ispunjavanje praznina kod postojećih potpornih usluga. Nadalje, poslodavci smatraju da postojeće, i privatne i javne informacije te potporne usluge (na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini), predstavljaju važne alate koji su u službi MSP kada je riječ o izvozu i ulaganju u neeuropske države. Međutim, naglašavaju kako je poslovna praksa pokazala kako navedeni alati nisu optimizirani te da europskim MSP ne pomažu da u potpunosti iskoriste poslovni potencijal navedenih zemalja. Navode kako postoje propusti te da se propuštaju prilike za sinergiju među sudionicima u ovom procesu. Kako bi se resursi što učinkovitije koristili, BUSINESSEUROPE poziva države članice da se obvežu na osmišljavanje novih oblika suradnje među pružateljima usluga, koji će se temeljiti na win-win modelima suradnje, kako je to predložila Europska komisija.

Poslodavci smatraju da je potrebno pažljivo procijeniti te optimizirati sadašnji portfelj instrumenata kojima se podupire internacionalizacija MSP te predlažu sljedeće:
1. Mapiranje okruženja za potporne usluge u EU i izvan nje pokretanjem dubinskog mapiranja i analize postojećih potpornih usluga, i javnih i privatnih, u EU te u državama izvan EU kako bi se do kraja 2012. dovršila obrada prioritetnih tržišta, i to kroz identifikaciju dupliranja i fragmentacije kao i propusta te mogućih sinergija u postojećim uslugama potpore MSP;
2. Pokretanje lokalnih platformi za suradnju pružatelja usluga europskim MSP. Poslodavci naglašavaju potrebu za planskim pokretanjem u trećim zemljama lokalnim platformi za suradnju između pružatelja usluga europskim MSP, i to kroz uključivanje lokalnih radnih skupina koje podnose izvješća EU Odboru za pristup tržištima te poslovnih mreža, a sve kako bi MSP znali na koju se adresu obratiti za pružanje usluga u trećim zemljama.
3. Jačanje europske dimenzije u uslugama potpore MSP na prioritetnim tržištima poticanjem prekogranične suradnje te pristupom komplementarnim znanjima kod pružatelja usluga
4. Optimizaciju EU portfelja instrumenata potpore poslovnom sektoru i njihova financiranja
5. Promicanje internacionalizacije MSP kroz klastere, izvozne konzorcije i mreže poslovnih subjekata
6. Olakšavanje pristupa informacijama za MSP
7. Uključivanje internacionalizacije MSP u druge europske politike.

Poslodavci isto tako smatraju da suradnju sudionika treba razvijati i izvan specifičnoga konteksta ciljanih tržišta. Smatraju da je potrebno uspostaviti stratešku opću suradnju, uzimajući u obzir i tržišta na kojima je tek potrebno razvijati ove oblike suradnje te ispitati koliki je prostor za unapređivanje modela kojima bi se na optimalan način odgovorilo na očekivanja MSP-a, ali tako da se izbjegnu preklapanja s postojećim nacionalnim i europskim inicijativama. Nove programe trebalo bi realizirati samo ako donose novu dodanu vrijednost, a u skladu sa specifičnim potrebama MSP, posebice u zemljama koje su identificirane kao prioriteti. Naglašavaju kako je pritom potrebno provjeriti je li moguće odvojiti sredstva za financiranje inovativnih multilateralnih aktivnosti promicanja trgovine na temelju stvarnih zahtjeva poslovnih subjekata te dodaju kako bi s obzirom na dobra iskustva poslovnih subjekata s izvoznim konzorcijima Komisija trebala poduzimati inicijative vezano za osnivanje transnacionalnih konzorcija i programa obuke voditelja klastera, konzorcija i mreža. Naposljetku, poslodavci smatraju da bi internacionalizacija MSP trebala biti dio svih europskih politika, posebice trgovinske politike, koja bi se među ostalim trebala baviti zaprekama i barijerama internacionalizaciji MSP. Naglašavaju i kako su svjesni izazova rješavanja problema suprotnih interesa malih i velikih poslovnih subjekata te kako vjeruju da se EU mora oduprijeti “lokalizacijskim” strategijama zemalja u razvoju, jer bi inače MSP koji su dobavljači velikih korporacija izgubili svoj dio tržišnoga kolača. Poslodavci isto tako smatraju da je potrebno suprotstavljati se trgovinskim ograničenjima u pristupu sirovinama, čak i u slučajevima kada velika poduzeća mogu uložiti u zemlju koja posjeduje resurse kako bi se zaobišla trgovinska ograničenja. Zaštita ulaganja i pristup tržištima ulaganja trebali bi biti visoko na popisu prioriteta trgovinske politike EU jer je MSP potrebno više pravne zaštite na visokorizičnim tržištima.