Najbolja zaštita od inflacije nije ulaganje u nekretnine, bolje je uložiti u zlato ili, još bolje, u srebro, zaključili su govornici konferencije o ulaganju u plemenite kovine i sirovine “Zagreb Elementum” koja se u utorak održala u zagrebačkom Muzeju Mimara. Glavni argument jednog od govornika, njemačkog financijskog eksperta Thörstena Schultea je da će se u industriji sve više koristiti srebro dok se od sveukupnog zlata u industriji koristi samo 10 posto. “Zlato se skuplja, a srebro se troši”, tvrdi Schulte. Spominje kako se u svakom prosječnom automobilu nalazi jedna unca srebra, a u onim više klase i po dvije. Porast potražnje za srebrom samo u ovoj industriji opravdava činjenicom kako je 2000. u svijetu bilo oko 700 milijuna automobila, danas ih je, kaže. oko milijardu.

I sam uložio 80% imovine
“Samo u ovom mom iPhone-u nalazi se 250 miligrama srebra”, govori Schulte. Ovaj financijski stručnjak koji je bio direktor u njemačkoj DZ banci, u srebro je počeo ulagati 2001. godine kada je, veli, shvatio da nema smisla ulagati u državne obveznice jer se uz njih vežu niski prinosi. Iako ne želi otkriti koliko je zaradio na srebru, u njega je, kaže, uložio 80% osobnih sredstava.Svojom knjigom “Spasite imovinu ulaganjem u srebro”, koju je predstavio na konferenciji, ne želi, kaže, poručiti kako svi nužno moraju ulagati u srebro jer rizik od padanja cijene ne može ni sam predvidjeti, ali želi potaknuti ljude da ne drže papirnati novac već da ulažu u plemenite kovine. Ipak, smatra kako će u idućih 18 mjeseci cijena srebra rasti, a sadašnje niže cijene vidi kao priliku za ulaganje. One koji sredstva drže u papirnatom novcu naziva špekulantima jer nitko trenutno sa sigurnošću ne može predvidjeti budućnost valuta, dok će on osobno, kaže, mirno spavati jer zna da je njegov novac u srebru. Nesvjesnost građana o rizicima papirnatog novca vidi u tome što novi val krize koja dolazi ne prepoznaju kao prijetnju jer im se i sama riječ kriza nakon tolikog ponavljanja čini prilično bezazlenom.

‘Zlatnik bolji od novčanice’
Na pitanje, vidi li u budućnosti potpuno propadanje papirnatog novca, Schulte u šali kaže kako ne misli da će papirnati novac “umrijeti” ali kako bi mu svakako bilo draže držati srebrnjake i zlatnike u džepu.Što se ulaganja u srebro tiče, sa Schulteom se slaže i hrvatski ekonomist Ante Babić koji je poručio ulagačima da je “vrijeme da se zaboravi na državu sami osiguraju cash flow u vlastitom dvorištu. Tvrdi da se plaća ulaskom Hrvatske u EU neće povećati, a neće se povećati ni mirovine. ”Prinos na plaće je oko 0,15%, kao i na nekretnine, CROBEX i mirovine. Prinos na zlato je oko 0,4%, a na srebro preko 0,55%“, govori Babić. Kako je istaknuo na okruglom stolu ”Kako umnožiti obiteljsko srebro?”, ljudi nisu prepoznali ulaganje u plemenite kovine jer nemaju dovoljno informacija. Davor Štefan, stručnjak za ulaganja u plemenite kovine, napomenuo je kako će i solarna industrija koja je u zamahu, zahtijevati sve više plemenitih kovina te je i to dobar razlog da se uloži u njih.

Nedorečena regulacija
Ipak, Nenad Rančić, profesor na Pravnom fakultetu, napominje da u Hrvatskoj ulaganje u plemenite kovine nije dobro regulirano. “Pravni okvir u Hrvatskoj je nedorečen i neadekvatan. Zakone ćemo morati mijenjati ulaskom EU”, zaključuje. Dodao je kako EU nema PDV na investicijsko zlato pa ćemo, smatra, tu praksu vjerojatno morati primjeniti i u Hrvatskoj. Kao dobar primjer zemlje koja je prepoznala vrijednost zlata međunarodni imovinski savjetnik Bojan Pravica istaknuo je Kinu napomenuvši da Kinezi masovno kupuju nalazišta zlata.