EN DE

‘Žao mi je što Krešić i Mayer nisu bili odvažni i kad je Hanfa bila u nadzoru’

Autor: Jadranka Dozan
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prave zaštite hrvatskih interesa nema ako se klupko ne odmota do 2003. pa čak i dalje, tvrde stručnjaci

O sustavu upravljanja i odlučivanja u Ini već dugo se polemizira, a premda su u javnost dosad izašle brojne sporne sekvence, svjedočenje dvaju članova Uprave kompanije iz ‘hrvatske kvote’ u procesu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera prilično je odjeknulo. Iskazi Davora Mayera, a potom i Ivana Krešića, dvojca koji je u Upravu Ine imenovan prije nešto više od godinu dana, nizom su primjera ilustrirali marginalizaciju njihovih pozicija u Upravi, a time i Hrvatske kao dioničara u strateškom partnerstvu s mađarskim Molom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Od načina i redoslijeda informiranja pri nabavi nafte do uvida u rad izvršnih direktora. Ovih dana predstoji svjedočenje predsjednika Nadzornog odbora Davora Šterna (koji je početkom godine stavio mandat na raspolaganje). No dojam je da su ukupni odnosi snaga u Ini, pa i percepcija o tome, danas apsolvirani i malo toga više može iznenaditi. Daleko važnije, ali i teže je naći rješenje iz sadašnje pozicije. Kako kaže izvor blizak istraživanju slučaja Ina, “pravog rješenja i zaštite hrvatskih interesa nema ako se klupko ne odmota sve do 2003. pa čak i nešto dalje od toga jer i geneza tog slučaja traje nešto dulje.” Dva prošlotjedna svjedočenja umnogome su se referirala na sustav LODO, ključni upravljački dokument kojim su definirani protokoli odnosno lista ovlaštenja za donošenje odluka u Ini. Iz Mola su veoma oštro reagirali na te sudske iskaze. Glasnogovornik Domokos Szollar spočitnuo je Krešiću “zašto je čekao više od godinu dana da progovori o tome na koji se način upravlja Inom” ističući da od svog dolaska u Inu nije predložio nikakve promjene vezane uz to, već je, kaže, “izrazio slaganje glasujući jednako kao i mađarske mu kolege 854 puta ili 99,54 posto svih odluka”.

O sustavu upravljanja i odlučivanja u Ini već dugo se polemizira, a premda su u javnost dosad izašle brojne sporne sekvence, svjedočenje dvaju članova Uprave kompanije iz ‘hrvatske kvote’ u procesu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera prilično je odjeknulo. Iskazi Davora Mayera, a potom i Ivana Krešića, dvojca koji je u Upravu Ine imenovan prije nešto više od godinu dana, nizom su primjera ilustrirali marginalizaciju njihovih pozicija u Upravi, a time i Hrvatske kao dioničara u strateškom partnerstvu s mađarskim Molom.

Od načina i redoslijeda informiranja pri nabavi nafte do uvida u rad izvršnih direktora. Ovih dana predstoji svjedočenje predsjednika Nadzornog odbora Davora Šterna (koji je početkom godine stavio mandat na raspolaganje). No dojam je da su ukupni odnosi snaga u Ini, pa i percepcija o tome, danas apsolvirani i malo toga više može iznenaditi. Daleko važnije, ali i teže je naći rješenje iz sadašnje pozicije. Kako kaže izvor blizak istraživanju slučaja Ina, “pravog rješenja i zaštite hrvatskih interesa nema ako se klupko ne odmota sve do 2003. pa čak i nešto dalje od toga jer i geneza tog slučaja traje nešto dulje.” Dva prošlotjedna svjedočenja umnogome su se referirala na sustav LODO, ključni upravljački dokument kojim su definirani protokoli odnosno lista ovlaštenja za donošenje odluka u Ini. Iz Mola su veoma oštro reagirali na te sudske iskaze. Glasnogovornik Domokos Szollar spočitnuo je Krešiću “zašto je čekao više od godinu dana da progovori o tome na koji se način upravlja Inom” ističući da od svog dolaska u Inu nije predložio nikakve promjene vezane uz to, već je, kaže, “izrazio slaganje glasujući jednako kao i mađarske mu kolege 854 puta ili 99,54 posto svih odluka”.

Zanimljivo je primijetiti da su u dane tih svjedočenja u medijima osvanuli napisi o plaćama koje su primali članovi Uprave. Iz Mayerovih i Krešićevih istupa pak moglo se razabrati da su nerijetko ulazili u sukob s predstavnicima Mola te da su inzistirali na promjenama prakse u pojedinim segmentima upravljanja i procedura odlučivanja. Valja se prisjetiti da je LODO u slučaju Ine bio i glavni razlog zbog kojega je obustava trgovanja dionicom Ine potrajala veći dio prošle godine. Hanfa se, naime, u rješenjima o obustavi, odnosno produžecima obustave pozivala upravo na LODO, s tim da je nju to s obzirom na nadležnosti zanimalo prije svega s aspekta korporativnog upravljanja. Bivši čelnik Hanfe Ante Samodol kaže stoga da u Hanfinim rješenjima piše mnogo toga o sustavu odlučivanja. Ističe kako je LODO samo vrh sante leda, stvar kontinuiteta i posljedica nečega što je stvorilo podlogu da se dogodi“. ”Žao mi je što hrvatski članovi Uprave Ine nisu bili podjednako odvažni kad je Hanfa provodila nadzor i kad se sastavljao zapisnik na temelju kojega Hanfa donosi svoja rješenja”.

Iz sudnice

Uprava bez izvršne uloge
Inom upravlja mađarski MOL preko predsjednika uprave i izvršnih direktora uz MOL-ovu operativnu kontrolu, dok je sustavom LODO oduzeta izvršna uloga upravi, na što su se hrvatski članovi (bezuspješno) žalili, rekao je za svjedočenja Krešić.

Kako se nabavlja nafta?
Ina godišnje za kupnju nafte potroši oko 2,5 milijardi dolara. To je nešto manje od pola njezinih prihoda, a Uprava o tome nema pune ni pravodobne informacije, čulo se na svjedočenju.

Autor: Jadranka Dozan
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve

teško su patili sa svojim plaćicama,nije im bilo lako.A šta se tiće svjedočenja,nije bila loša recitacija ali falila je bar mala,mala suzica.

Članovi uprave su se “žalili” na svoju poziciju u upravljanju? Kome? Pokrenuli su neku sudsku parnicu na tu temu? Pitam se da se radi o njihovu udjelu u nekoj firmi te veličine, zar bi se samo nemoćno žalili svom suvlasničkom partneru ili bi ga tužili i tražili svoja prava? 99% su se složili s onim što su predlagali njihove mađarske kolege poručuju im oni, a nisu morali, ostali članovi uprave ih sigurno nisu natjerali da dižu ruke za nešto o čemu nisu dovoljno i kvalitetno informirani. Ali…plaća nije mala a posa siguran i ne baš odgovoran, budući da “partner ometa odgovornost”. Sirijska nalazišta? Imala je INA u vlasništvu i ruske Bijele noći. Prodane su jer su navodno bile neisplative????. Cijena, prava sitnica, ako se valorizira uloženo tijekom desetljeća i razdoblje moguće ekspoloatacije. Kome? E……Vlasniku kojem su sigurno isplative.
Ključni upravljački dokument LODO osmislila je mađarska uprava ili je taj sustav uveden prije njezina dolaska? Koliko je izvršnih direktora imenovala hrvatska strana i čime oni upravljaju? Pa nisu valjda svi zaposlenici u ininu menadžmentu (visokom, srednjem, i nižem) iz Mađarske?

Isto kao i uslučaju Bajić, da su kukuriknuli prije završili bi u loncu.
Ali kada to kaže Bajić, on može.
Stoka sitnijeg zuba ne!

Nikad nećete objaviti komentar napisan o ovoj temi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close