EN DE

Što javni ovršitelji skrivaju u rukavu?

Autor: Suzana Varošanec
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Glavni adut javnih ovršitelja, koji su krenuli u agresivno lobiranje protiv Vladine namjere da ih ‘izbriše’ prije no što su i počeli raditi, naznačuje da se tu krije mogući kriminal

Imaju li optužbe za friziranje ovršne statistike ikakve veze s otkrivanjem mogućeg kriminala? Javnoovršiteljskom akcijom izvedenom prošlog tjedna u cilju opstanka nove službe, koja čini se nikome više nije bitna, osim samim ovršiteljima, otvorena je fronta prema Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, najvećem sudu u zemlji koji ima i najveće zaostatke u rješavanju ovrhe. Pritom najviše “bode oči” sama metoda koja je posve atipična za dosadašnja sučeljavanja u pravosuđu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pojedini javni ovršitelji, okupljeni u nacionalnoj ovršiteljskoj udruzi, u kampanju nisu krenuli, primjerice, propagiranjem studije o efikasnom funkcioniranju te službe u 19 članica EU, iako tvrde da je posjeduju i da će je tek koristiti. Atipična akcija zapravo je neočekivana reakcija koja stiže od poznavatelja funkcioniranja sadašnje sudske ovrhe, bivših odvjetnika i ovršitelja, na najavljeni politički preokret – odustajanje Vlade od uvođenja javnoovršiteljske službe. Ujedno je i potvrda da se na terenu ovrhe, gdje se vrti veliki novac, mogu očekivati razni sukobi interesa. Milanovićeva Vlada drži se izbornog obećanja da neće uvesti novi model ovrhe. Oni su na to uzvratili optužbom za krivotvorenje sudske statistike. Glavni adut im miriše i na mogući kriminal, a ne samo na obične, poznate manipulacije statistikom gdje jedan predmet nosi i po tri broja zbog promjene predmeta ovrhe. Važno je i što je iznešen od pravosudnih insajedera, dakle, moguće pravih zviždača. Budući da su do jučer radili na ovrsi, pa i na prozvanom zagrebačkom OGS-u, imaju priliku i razlog objasniti misterij tolikog nesklada u broju (ne)riješenih predmeta. Ima li u tome prste i nešto drugo osim igre s više brojeva predmeta na jednoj istoj tražbini između istog dužnika i vjerovnika? Kako tvrde da postoji razlika od čak 44 tisuće neriješenih predmeta (prema službenoj statistici su riješeni) pitanje je imaju li dokaz za dvostruku statistiku, eksternu i internu. Zbog svoje vjerodostojnosti trebali bi konkretizirati o čemu je riječ. Primjerice, optužuju li da se predmeti vode kao riješeni, što bi značilo da su ušli u sudačku normu, dok se na njima danas još radi? S druge strane, ako se koriste manipulacijama u skretanju pozornosti na svoj problem zbog gubitka novog posla u što mnogi vjeruju, potvrdit će se da je dobro što je novu službu politika odlučila izbrisati. Na testu je povjerenje koje je za tu službu presudno.

Imaju li optužbe za friziranje ovršne statistike ikakve veze s otkrivanjem mogućeg kriminala? Javnoovršiteljskom akcijom izvedenom prošlog tjedna u cilju opstanka nove službe, koja čini se nikome više nije bitna, osim samim ovršiteljima, otvorena je fronta prema Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, najvećem sudu u zemlji koji ima i najveće zaostatke u rješavanju ovrhe. Pritom najviše “bode oči” sama metoda koja je posve atipična za dosadašnja sučeljavanja u pravosuđu.

Pojedini javni ovršitelji, okupljeni u nacionalnoj ovršiteljskoj udruzi, u kampanju nisu krenuli, primjerice, propagiranjem studije o efikasnom funkcioniranju te službe u 19 članica EU, iako tvrde da je posjeduju i da će je tek koristiti. Atipična akcija zapravo je neočekivana reakcija koja stiže od poznavatelja funkcioniranja sadašnje sudske ovrhe, bivših odvjetnika i ovršitelja, na najavljeni politički preokret – odustajanje Vlade od uvođenja javnoovršiteljske službe. Ujedno je i potvrda da se na terenu ovrhe, gdje se vrti veliki novac, mogu očekivati razni sukobi interesa. Milanovićeva Vlada drži se izbornog obećanja da neće uvesti novi model ovrhe. Oni su na to uzvratili optužbom za krivotvorenje sudske statistike. Glavni adut im miriše i na mogući kriminal, a ne samo na obične, poznate manipulacije statistikom gdje jedan predmet nosi i po tri broja zbog promjene predmeta ovrhe. Važno je i što je iznešen od pravosudnih insajedera, dakle, moguće pravih zviždača. Budući da su do jučer radili na ovrsi, pa i na prozvanom zagrebačkom OGS-u, imaju priliku i razlog objasniti misterij tolikog nesklada u broju (ne)riješenih predmeta. Ima li u tome prste i nešto drugo osim igre s više brojeva predmeta na jednoj istoj tražbini između istog dužnika i vjerovnika? Kako tvrde da postoji razlika od čak 44 tisuće neriješenih predmeta (prema službenoj statistici su riješeni) pitanje je imaju li dokaz za dvostruku statistiku, eksternu i internu. Zbog svoje vjerodostojnosti trebali bi konkretizirati o čemu je riječ. Primjerice, optužuju li da se predmeti vode kao riješeni, što bi značilo da su ušli u sudačku normu, dok se na njima danas još radi? S druge strane, ako se koriste manipulacijama u skretanju pozornosti na svoj problem zbog gubitka novog posla u što mnogi vjeruju, potvrdit će se da je dobro što je novu službu politika odlučila izbrisati. Na testu je povjerenje koje je za tu službu presudno.

Autor: Suzana Varošanec
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Ova služba osmišljena je kao vid političke borbe protiv nepodobnih za vrijeme vladavine HDZ-a i nema veze s pravosuđem. Javni ovršitelji danas bi napravili više štete nego koristi da rade kako je zamišljeno. Zato ih treba staviti na stand by za neka bolja vremena.

Misterij?

Pa svi znaju da je jos u vrijeme VSO, OGZ sve ovr predmete iznio kao rijesene. Ako me pamcenje sluzi predsjednica ovr odjela je bila SG koja je nakon toga imenovana u ZS.

A i nije bilo nelegalno jer im je to rupa u sudskom poslovniku dopustila.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close