Tim ministra financija Slavka Linića potkraj ovog tjedna trebao bi krenuti s europsko-američkom turnejom na kojoj će međunarodnim investitorima predstaviti nove hrvatske obveznice. Prvi inozemni nastup nove hrvatske vlade na tržištu duga trebao bi se okončati idući tjedan.

Očekivana veličina novog dolarskog izdanja čije je aranžiranje povjereno trima investicijskim bankama (Deutsche Bank, JP Morgan i Citigroup) jest oko 1,5 milijardi dolara. Ministar Linić nedavno je s tim u vezi rekao da će se konačni iznos odrediti “ovisno o situaciji na tržištu, ali nama je dovoljno 1,3 milijarde dolara ili oko milijardu eura inozaduženja”. Prema trenutnom stanju na tržištu duga na kojemu su posljednjih dana prinosi blago porasli, analitičari računaju da bi se novo dolarsko zaduženje, na pet godina, moglo realizirati uz cijenu između 6 i 6,5 posto. Prema nekima od njih, u taj bi se cjenovni raspon ipak trebao uklopiti i trošak zaštite od valutnog rizika (hedginga). Promatra li se kretanje premije rizika mjerene 5-godišnjim “credit default swapom” (CDS-om), situacija na tržištu bolja je nego početkom godine, no u odnosu na npr. sredinu ožujka pa i na prošli tjedan, CDS je blago porastao. Ta mjera percepcije rizika trenutno iznosi 406 baznih bodova ili nešto više od 4 postotna boda povrh referentnih prinosa. Još potkraj ožujka petogodišnji CDS bio je ispod 400 baznih bodova, početkom ove godine dosezao je i oko 550, a primjerice, prije godinu dana je bio na daleko nižih 223 boda. Trenutno je, pak, hrvatska premija rizika na petogodišnji dug niža od mađarske za oko 1,5 postotnih poena, dok je od slovenske ili rumunjske viša za oko 0,8, a od slovačke za gotovo 2 postotna boda. Inozemno zaduživanje aktualno je trenutno i u Sloveniji; obveznice su se očekivale već prošli tjedan, no tamošnja vlada ipak prije želi finalizirati reviziju proračuna u parlamentu, a zbog 1,1 milijardu eura planiranih rezova sindikati prijete općim štrajkom.