Neisplata plaća nije više glavna vijest na televiziji i novinskim člancima.

Ovako su 2010. godine izgledala brojke zaposlenih koji ne primaju plaću (prezentacija Mislav Bago).

Gospodarsko-socijalno vijeća 21. travnja 2011. donosi mišljenje vezano uz neredovitost u isplati plaća. Originalni tekst možete pročitati ovdje.

a) pretežiti broj poslodavaca kroz godinu uredno isplaćuje plaće, poreze i doprinose svojim radnicima (92-96%)
b) znatan broj poslodavaca kroz godinu svojim radnicima isplaćuje “neto plaće”, a obvezne doprinose i poreze uplaćuje neredovito (5% -8% odnosno 70 do 110 tisuća radnika)
c) postoje radnici koji imaju kašnjenja u isplate plaće od nekoliko mjeseci (1,3-1,8% odnosno 18 do 25 tisuća )

Gledajući statistike – ovo izgleda prilično dobro. Vjerojatno se radi toga nije nastavila dovoljno intezivna medijska galama oko ovog problema.

Međutim, nešto tu ne štima. Uz malo razmišljanja dolazimo do drugog zaključka.

Ako je 5% – 70.000 radnika onda ukupan broj radnika s kojim je GSV radilo analize iznosi 1.400.000. Nemoguće!

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Provjerili smo više puta sve podatke:

Ukupni broj zaposlenih u RH je iznosio 1.432.000 radnika.

Međutim, u pravnim je osobama (svi oblici vlasništva) bilo zaposleno 1.168.000 radnika.

Zaposleni u obrtima i djelatnosti slobodnih profesija kao i poljoprivrednici u najvećoj mjeri isplaćuju dohodak, a ne plaću, pa je čudno da je to promaklo autorima analize za GSV. Provjerili smo sa stručnom službe DZS i potvrđeno je da se termin “zaposleni u obrtu” odnosi na obrtnike.

Osim reduciranja ukupnog broja radnika za koje je GSV trebao napraviti analizu, nekorektno je ubrajati zaposlene koji se financiraju iz proračuna. Takvim radnicima isplata plaća je zajamčena. Za takve zaposlenike redovitost isplate plaća iznosi 100%, a i kašnjenja mogu biti minimalna.

Ispravna analiza radila bi se s ukupnim brojem zaposlenih kod poduzetnika – ukupno 859.808 radnika (preme podacima FINE).

U takvoj kalkulaciji broj od 110.000 radnika koji ne dobiva redovito plaću počinje biti značajan u udjelu kategorije zaposlenih kod poduzetnika. Dodatne korekcije bi se mogle raditi ako se uzme u obzir da u poduzetnike spadaju i tvtke kao HEP, INA te slične tvrtke čija formula poslovanja pretpostavlja siguran poslovni uspjeh (uz garanciju države).

Očekujemo da će se u idućim kalkulacijama raditi s preciznijim podacima jer se ovako sdobiva dojam da se problem želi prikazati manjim nego što u stvari jeste. Od politike očekujemo da problem ne rješava admistrativnim mjerama kao što su “Zakon koji kaže da se plaća mora isplatiti!” već da sagleda sve uzroke i rješava probleme tamo gdje nastaju.

IZVOR: Državni zavod za statistiku.

Pripremio: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.