Jačanje transatlantskih gospodarskih i komercijalnih odnosa
Dvanaest američkih i europskih poslovnih udruga, i to US Chamber of Commerce, AmCham EU, Business Roundtable, CSI, European-American Business Council, ECAT, EUROCHAMBERS, National Association of Manufacturers, NFTC, Trans Atlantic Business Dialogue, USCIB i BUSINESSEUROPE, koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), poslale su zajedničku izjavu Baracku Obami, predsjedniku SAD-a, i Karelu de Guchtu, visokom povjereniku za trgovinu EU u povodu održavanja sastanka Radne skupine visoke razine o rastu o zapošljavanju SAD – EU.

U izjavi su poslodavci s obje strane Atlantskog oceana pozvali političare na brz prelazak s razgovora na produbljivanje transatlantskih gospodarskih i komercijalnih odnosa kroz ambiciozne trgovinske, ulagačke i regulatorne inicijative tražeći od njih da predstojeći sastanak zemalja članica G8 iskoriste za obvezivanje na ubrzano pokretanje opsežnih transatlantskih pregovora u 2012. Poslodavci smatraju da je sada, s obzirom na to da se i SAD i Europska unija suočavaju s fiskalnim i makroekonomskim izazovima na domaćem planu, ali i novim gospodarskim silama, vrijeme za stvaranje transatlantskog tržišta koje će otklanjanjem prepreka pokrenuti otvaranje novih radnih mjesta i rast koji su toliko potrebni i SAD-u i Europskoj uniji. Ponovili su kako su unatoč brzini rasta gospodarstava zemalja u razvoju EU i SAD i dalje središte globalnoga gospodarstva. Veze su sve tješnje i sve prosperitetnije, a i sve usklađenije, posebice kada je riječ o slobodnim tržištima i otvorenim društvima. Poslodavci pozdravljaju osnivanje radne skupine o zapošljavanju i rastu visoke razine, koja je utemeljena odlukom sastanka na vrhu SAD – EU u studenome 2011., te smatraju da je preduvjet izlaska iz krize rast i otvaranje novih radnih mjesta s obje strane Atlantika, kao i jačanje konkurentnosti tvrtki te uklanjanje prepreka za korištenje potencijala transatlantskog tržišta. Poslodavci smatraju da bi pitanja kojima bi se ta radna skupina trebala baviti trebala obuhvaćati i carinske i necarinske zapreke trgovini robom i uslugama, ulaganja, regulatornu suradnju, zaštitu intelektualnog vlasništva i inovacije, javnu nabavu, prekogranični protok podataka te poslovnu mobilnost. Smatraju da je navedena radna skupna forum u kojem obje strane imaju priliku ojačati svoja gospodarstva, ojačati globalnu konkurentnost svojih tvrtki te tako ojačati zajednički kapacitet za održavanje i modernizaciju uređenoga međunarodnog trgovinskog sustava od kojeg je globalno gospodarstvo imalo koristi u posljednjih šezdeset godina.

Poslodavci ponavljaju kako je transatlantska poslovna zajednica spremna surađivati s političarima na razvijanju kreativnih rješenja kojima će se ukloniti zapreke trgovini i ulaganjima, kao i regulatorne zapreke koje potkopavaju sposobnost tvrtki, ali i radnika da rastu i otvaraju nova rada mjesta. Poslodavci smatraju da je svibanjski skup zemalja članica G8 izvrsna prilika za početak ambicioznih pregovora o transatlantskoj trgovini, ulaganjima i propisima. Naglašavaju kako nitko ne bi trebao čekati dulje nego što je potrebno na rast i radna mjesta kojima će uroditi navedene inicijative. BUSINESSEUROPE poziva na uklanjanje carinskih i necarinskih barijera te traži liberalizaciju tržišta usluga. Oko 20% ukupne proizvodnje usluga u SAD-u i EU ograničeno je odredbama koje onemogućavaju transatlantsku trgovinu uslugama. BUSINESSEUROPE traži potpisivanje sporazuma o transatlantskim ulaganjima, koji bi bio važan dio gospodarskog i trgovinskog pakta, čime bi se zajamčila pravna sigurnost američkim i europskim ulaganjima, liberalizaciju novih područja za ulaganja te jačanje međunarodnih propisa o ulaganjima. Poslodavci pozivaju i na transatlantsko tržište javne nabave naglašavajući kako bi se recipročnom liberalizacijom nabave tvrtkama omogućila konkurentska prednost s obzirom na globalnu konkurenciju te potaknulo stvaranje transatlantskih konzorcija u javnoj nabavi. Naglašavaju kako bi se takav sporazum trebao temeljiti na slobodnom i transparentnom pristupu tržištima javne nabave. Poslodavci su suglasni kako bi obje strane trebale surađivati na izbjegavanju smanjivanja zaštite prava intelektualnog vlasništva u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama jer bi to potkopalo kapacitete obiju strana za suočavanje s navedenim izazovom zato što obje strane svoja rješenja temelje na zaštiti intelektualnog vlasništva. Poslodavci naglašavaju i važnost Transatlantskog vijeća, za koje smatraju da mora nastaviti ispunjavati svoju ulogu u definiranju budućih pitanja u okviru regulatorne suradnje te donositi političke rokove kako bi se jačala provedba rezultata sadašnjih i budućih SAD – EU dijaloga i procesa suradnje.

Odnos EU s Rusijom i partnerstvo za modernizaciju
Rusija je treći najveći trgovinski partner EU, dok je EU najveći ruski trgovinski partner i najveći ulagač u Rusiju: vrijednost izvoza iz EU u Rusiju dosegnula je 86,1 milijardu eura u 2010. U BUSINESSEUROPE, Konfederaciji europske poslovne zajednice, koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), smatraju da su Europa i Rusija ključni trgovinski i ulagači partneri, no i da rusko poslovno okruženje može biti izazov za europske izvoznike i ulagače. Europski poslodavci naglašavaju i kako bi ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kao i rano zaključenje Novog sporazuma EU – Rusija ojačalo bilateralnu trgovinu i ulaganja. Smatraju da Carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana treba biti transparentna te se temeljiti na pravilima koja odražavaju tehničke propise EU. Poslodavci smatraju da bi partnerstvo za modernizaciju EU – Rusija bio temelj jačanja odnosa EU i Rusije. Stoga europski poslodavci lobiraju za brzu ratifikaciju Sporazuma o pristupanju Rusije WTO-u, zaključivanje opsežnoga Novog sporazuma EU – Rusija, s ambicioznim odredbama o trgovini i ulaganjima te tranziciju na moderan i liberaliziraniji vizni režim između EU i Rusije. Poslodavci naglašavaju kako Unija na raspolaganju ima financijska sredstva, tehnologiju i znanja potrebna za pomoć Rusiji kako bi se izgradila snažnija proizvodna industrija te modernizirala infrastruktura. S druge strane Rusija bi trebala raditi na unapređivanju poslovne klime, posebice kada je riječ o propisima, naročito u području zaštite intelektualnog vlasništva u farmaceutskoj industriji ili tehničkih propisa u elektroničkoj industriji.