U sklopu konferencije koju je 26. ožujka organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) obilježen je početak “Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija”. Na konferenciji se govorilo o tome kako konkurentnost gospodarstva ovisi o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), a nedostatak odgovarajućih vještina i kompetencija u ICT profesionalaca negativno utječe na rast ukupne produktivnosti, inovacija i zapošljavanja u gospodarstvu. U sklopu HUP-ove konferencije prezentirani su i rezultati istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka na hrvatskom tržištu, koje petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK). Istraživanje je obuhvatilo više od 450 tvrtki u kojima se zapošljavaju IT stručnjaci. Glavni sugovornici u istraživanju bili su direktori informatika i direktori ljudskih resursa – osobe koje su najrelevantnije za pružanje odgovora povezanih s politikom zapošljavanja i konkretnim potrebama za IT stručnjacima unutar ispitanih tvrtki.

Istraživanje
Dosadašnji rezultati istraživanja iz godine u godinu pokazuju kako IT tržište rada raste unatoč ukupno lošoj gospodarskoj situaciji, a ICT kadar se i u ovim vremenima pokazao kao tražen, poželjan i dobro plaćen. Posao u IT sektoru je prilično siguran, što potvrđuju i rezultati ovogodišnjega istraživanja u kojemu je 96 posto ispitanih tvrtki izjavilo kako ne planira smanjivati broj zaposlenih IT kadrova, čime se potvrđuje neiskorišten potencijal informatičkog sektora u okvirima nacionalne ekonomije. Istodobno 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6-postotnih poena više nego prošle godine i time ukazuje na lagani trend porasta u zapošljavanju, koji ICT industrija bilježi unatoč teškim ekonomskim prilikama u gospodarstvu. Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim kadrom ove godine najviše će zapošljavati tvrtke veličine od 10 do 50 zaposlenih, njih 71 posto. Nešto manje će IT kadra tražiti velike tvrtke, sa 50 i više zaposlenih, njih 54 posto, a najmanje tvrtke s manje od deset zaposlenih, njih 45 posto. Veći kapacitet zapošljavanja novih IT stručnjaka pokazuje se kod domaćih, specijaliziranih IT tvrtki, njih 80 posto srednjih i većih planira u ovoj godini zapošljavati nove IT profesionalce. Na strani korisnika informatičkih tehnologija situacija je nešto drukčija, oni planiraju nešto manji opseg zapošljavanja novih IT profesionalaca. Ako istraživanje promatramo prema profilima informatičkih stručnjaka, rezultati ukazuju na rast i potvrdu kako se će se najviše tražiti pokretači, stvaratelji i razvojni inženjeri, 54 posto poslodavaca planira otvoriti radna mjesta upravo tih profila. Time se jasno pokazuje smjer pokretanja novih, a ne povećanja opsega starih poslova. Također 16 posto poslodavaca planira otvarati radna mjesta namijenjena sistemskim administratorima. Postoji i znatna potreba za IT konzultantima (9 posto). Kada gledamo potražnju radnih mjesta prema konkretnim tehnologijama, pojavila se izražena potreba za programerima koji će razvijati aplikacije za mobilna rješenja, web&multimediju te web-rješenja zasnovana na otvorenom kodu (ukupno 12 posto ispitanih tvrtki). Klasična podjela traženih radnih mjesta prema razvojnim platformama pokazuje kako se i daje najviše traže stručnjaci za razvoj na Microsoftovoj platformi (SQL Server + .net razvojno okruženje) i Oracle platformi (Oracle baza i Java razvoj). Za razliku od prošle ove je godine istraživanje pokazalo veću potražnju za stručnjacima za baze podataka – predvodi Oracle. Zanimljivo je napomenuti da na pitanje o potrebi certifikacije IT stručnjaka koji se planiraju zapošljavati čak 26 posto ispitanih tvrtki ističe da zahtijeva certifikaciju kadra kojeg će zaposliti.

Razvoj obrazovanja
U vezi sa sistemskom administracijom brojke su ostale gotovo istovjetne prošlogodišnjim rezultatima istraživanja. I dalje je najtraženije poznavanje Microsoftove serverske platforme – 34 posto ispitanih tvrtki ima potrebu za novim sistemskim administratorima Microsoftovih Windows poslužitelja i ostalih serverskih proizvoda. Na drugom su mjestu po potražnji sistemski administratori sa specijalizacijom za Cisco mrežnu infrastrukturu (18 posto), dok potreba za Unix i Linux sistemskim administratorima, prema ovom istraživanju, ukupno iznosi 16 posto. “Ovakve analize potreba tržišta rada za ICT kadrom trebale bi biti polazišne točke za razvoj nastavnog programa visokih obrazovnih ustanova, što mi i primjenjujemo u planiranju nastavnog programa Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra. Također su rezultati ovog istraživanja dobra povratna informacija za domaći IT sektor, koji bi što hitnije trebao uspostaviti procedure za primanje studenata na praksu i tako omogućiti njihovu bržu integraciju u realan sektor”, zaključio je gospodin Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra izloživši ovogodišnje rezultate istraživanja. Prema rezultatima istraživanja, i ove godine više od 80 posto ispitanih tvrtki smatra da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka, a na upit o stručnoj praksi kao najboljem stjecanju praktičnog iskustva koji bi omogućio bržu integraciju mladih IT stručnjaka u realan sektor i dalje je dominantan odgovor ispitanih tvrtki, njih čak 62 posto – “po potrebi ili zahtjevu”. Samo 8 posto tvrtki praksu provodi “sustavno i organizirano”. U sklopu konferencije održano je niz izlaganja i panel-rasprava tijekom kojih su okupljeni zaključili kako je potrebno čim prije krenuti u izradu nacionalne strategije koja će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija.

Hrvatska na milijun stanovnika godišnje izbaci svega 80 visokoobrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je u usporedbi s Ukrajinom, koja izbacuje 600 takvih stručnjaka godišnje na milijun stanovnika, premala brojka. “Krajnje je vrijeme da i hrvatska donese zakon o obrazovanju koji će u vezi s tim nešto učini”, naglasio je profesor Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Kriza je poništila godine gospodarskog i društvenog napretka i istaknula strukturalne slabosti europskoga gospodarstva. Da bi se postigla održiva budućnost, treba imati u vidu više od kratkoročne perspektive. Suočeni s demografskim starenjem i globalnom konkurencijom imamo tri mogućnosti: raditi više, raditi duže ili raditi pametnije. “Kako bi se to postiglo, ‘Digitalna agenda 2020.’ predstavlja europsku strategiju koja predlaže aktivnosti prema pametnom, održivom i uključivom rastu radi definiranja ključne uloge koju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) trebaju preuzeti ako Europa želi uspjeti u svojim ambicijama do 2020. godine”, naglasio je Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave te član Upravnog odbora Europske komisije za provedbu inicijative informatičkih vještina. “Trideset do 40 posto zaposlenih ljudi u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se za ICT struku na razne načine, doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno i adresirati to kroz nacionalnu strategiju”, istakao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Investicije
“Zabrinjava nas razina znanja stručnoga kadra koji izlazi na tržište, potrebno je minimalno godinu dana investicije poslodavca da novozaposleni kadar stekne potrebne vještine i certifikate te stekne potrebna stručna znanja da može obavljati posao”, naglasio je Mate Ćavarović, direktor tvrtke Integragroup. “Zemlje u okruženju imaju pogodnije uvjete glede cijene rada u ICT sektoru, a njihovi planovi i agresivan pristup u povećanju broja upisanih studenata na ICT studijama pokazuje da grabe brže od nas. Takvim pristupom postoji opasnost da se hrvatske investicije preusmjere na zemlje koje su povoljnije i koje imaju kvalitetan kadar na raspolaganju”, istaknuo je Ante Mandić, direktor tvrtke IN2. O Vladinim konkretnim aktivnostima, koja je u svoj plan od 2012. do 2015. ugradila točku o poticanju visokog obrazovanja za ICT sektor i povećanje broja studenata na tehničkim studijima, govorio je Luka Juroš, načelnik odjela za razvoj visokoga obrazovanja, Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tom je prilikom istaknuo kako će se poticati uključivanje sveučilišta u konkretne projekte, čime bi se gotovi stručnjaci puno brže integrirali u realan sektor u gospodarstvu, kao i razmjena znanja i iskustava između sveučilišta i gospodarstva. Iako su ICT zanimanja vrlo tražena na tržištu rada te su se do sada pokazala otpornim na krizu, mladi se unatoč tome sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete. Nužno je učiniti ICT struku i digitalne kompetencije atraktivnima kako bi se dosegla odgovarajuća razina ulaska stručnoga mladoga kadra na tržište rada, i to s odgovarajućim znanjima i vještinama. Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti s jedne strane, dok s druge strane ono što se traži na tržištu rada, ICT zanimanja koja nude perspektivu i natprosječne plaće, mladima nisu atraktivna. Hrvatska ovo pitanje mora čim prije adresirati, zaključio je Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra.

Iduća faza razvoja

U sljedećoj fazi – provesti e-vještine kroz sve nastavne predmete
Provjeriti stvarne ishode učenja ICT studija i dati preporuke usklađenja s potrebama tržišta rada, znanosti i istraživanja
Repozicionirati program ICT prvostupnika u obrazovnim institucijama i gospodarstvu (većina radnih mjesta zapravo treba prvostupnike)
Optimalno iskoristiti postojeću mrežu akreditiranih obrazovnih institucija
Znatno povećavati sustavno organiziranu praksu u tvrtkama
Uvesti stažiranje kao obvezni dio nastave
Pomoći tvrtkama u izgradnji unutarnjih kapaciteta – mentora, podrška ljetnim školama

Promovirati ICT profesionalizam na svim razinama:
izgradnjom obrazovne odgovornosti pojedinaca (koliko stoji moje školovanje i što ću raditi nakon završetka)
pomicanjem fokusa s financiranja ustanove na financiranje pojedinca
predstavljanjem ICT poslova još u osnovnim školama
uključenjem što većeg broja djevojaka u ICT
posjeti poslodavaca osnovnim i srednjim školama
Zadržati najbolje pojedince u Hrvatskoj:podrškom domaćoj industriji za otvaranje radnih mjesta poticanjem tvrtki na otvaranje tehnološko-razvojnih centara privlačenjem stranih investicija u ICT području
Poticati dokvalifikacije i dovršetke studija u ICT području
Poticati ICT poduzetništvo i pokretanje “start-up” tvrtki

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Preporuke

Povećani broj kompetentnih ICT profesionalaca ključ je novog zapošljavanja i privlačenja stranih investicija u ICT sektoru, izvoza ICT rješenja i ubrzanja procesa informatizacije Hrvatske
Potrebno je točnije definirati potrebe ICT radnih mjesta i kompetencija ljudi radi boljeg praćenja, integracije i mobilnosti radne snage
Proširiti godišnja istraživanja o potrebama radnih mjesta, uvesti njihovo predviđanje
Potrebno je jače involviranje Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo
Preporuka je uvesti obveznu informatiku i računarstvo na sve razine obrazovanja:
U prvoj fazi – znatno jačati kompetencije profesora informatikedovršetak projekta ECDL certifikacije nastavnika (oko 20.000 ih nije bilo zahvaćeno)
Predvidjeti vrijeme i sredstva za pripremu novog IT kurikulumaviše vremena za trajno usavršavanje