Ministar financija Slavko Linić i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kane novim zakonom o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi omogućiti vjerovnicima da u sudskim postupcima uspješno namire svoja potraživanja iz imovine direktora i NO-a tvrtki dužnika ako se oni ogriješe o novi zakon. To u Hrvatskoj dosad nije bio čest slučaj, pa je riječ o najtežoj zakonskoj prijetnji sankcijama menadžerima i nadzornicima koja još treba dobiti političko zeleno svjetlo. U novom radikalnom insolvencijskom rješenju, o kojem su pisali mediji, obeštećenje se isključuje ako uprave i NO-i invsolventnih tvrtki pokrenu postupke prisilne nagodbe. U roku od 30 dana od stjecanja uvjeta za stečaj vodstva kompanija trebaju, naime, svojim vjerovnicima predati izvješća o mjerama restrukturiranja poslovanja. To će biti impuls za pokretanje procedure prisilne nagodbe, koja uključuje više izlaznih rješenja, a izvjesno je da te postupke ne bi vodili stečajni upravitelji.

Kazne do 150.000 eura
Za svakog člana uprave i nadzornog odbora koji propusti svoju obvezu predviđa se u prvom koraku novčana kazna od 20.000 do 150.000 eura. No, teška bi ih sankcija za propust dočekala nakon završetka stečaja tvrtke koje su vodili jer bi vjerovnici mogli pokrenuti parnice. Računa se da bi oni zbog kršenja zakona u parnicama mogli uspješno utužiti razliku između prijavljenih i namirenih potraživanja iz osobne imovine članova uprava i NO-a propalih poduzeća, a prema njihovom imovnom stanju. Na isti način vjerovnicima bi novi zakon trebao otvoriti i put za uspješno obeštećenje u slučaju kada se prije stečaja ili prisilne nagodbe poduzimaju od strane uprave radnje kojima se zapravo isisava imovina tvrtke. Takve bi im tužbe trebale donijeti uspjeh na sudovima zahvaljujući novom zakonskom rješenju koje bi upravama tvrtki, od trenutka kad ispune uvjete za stečaj, “zavezalo ruke” da poduzimaju poslovne aktivnosti koje štete vjerovnicima i koje su pobojne u stečaju. “Za očekivati je da će svi menadžeri i nadzornici insolventnih i nelikvidnih tvrtki objeručke poštivati novi zakon i pokretati postupke za prisilnu nagodbu jer će tako otkloniti od sebe rizik mogućih tužbi vjerovnika”, ocijenio je visoki dužnosnik u Ministarstvu pravosuđa dodavši da stroga pravila o građanskopravnoj odgovornosti uprava i NO-a u novom insolvencijskom pravu trebaju dovesti do efikasnijeg suđenja u korist vjerovnika. U dokidanju dosadašnje prakse da vjerovnici ostaju kratkih rukava, te da u stečaju namire tek skromni iznos svojih potraživanja, najzanimljivije je pitanje što će biti s tvrtkama koje nemaju šanse za opstanak.

Tužbe moguće i za izbrisane
Kako će novi zakon djelovati na oko 25.000 subjekata koje prema postojećem stečajnom zakonu čeka brza procedura stečaja? Navodno one neće nestati iz sudskog registra po pravilima o skraćenom stečaju nego će njihove uprave same morati podnijeti prijedlog za stečaj i odgovarati vjerovnicima ako nisu postupale s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Kod NO-a se inače traži povećana dužna pažnja, pa im prijeti u slučaju tužbi vjerovnika da će trebati dokazati da su postupali na navedeni način što će mnogima biti neizvedivo. Na udar tužbi dolaze i vlasnici tvrtki izbrisanih iz registra jer, kako su poručili u Ministartsvu pravosuđa, “neka takvi ne misle da su vjerovnicima pobjegli s udice, posebice ako su poslovali s više tvrtki na koje su prebacivali dugove”.