Siniša Varga na posljednjoj je sjednici Vlade potvrđen za ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Razgovarali smo s njim o problemima u zdravstvenom sustavu i planovima.

Koje su ključne točke Vašeg programa u radu HZZO-a u idućem razdoblju?
Plan je restrukturirati Zavod kako bi pojednostavili poslovne procese i olakšali osiguranicima ostvarivanje prava te izgraditi sustav povjerenja i partnerstva s ugovornim zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima. U svrhu osiguranja veće razine kvalitete pruženih usluga i vrednovanju rada prema učinku promjenit ćemo i model ugovaranja zdravstvene zaštite koji će se bazirati na mjerenju ključnih pokazatelja izvedbe (KPI), a do kraja mandata i na indikatorima kvalitete. Jedan od prioriteta je i izgradnja sigurnog i kvalitetnog integriranog informacijskog i komunikacijskog zdravstvenog sustava utemeljenog na međunarodnim normama, naravno nadograđujući i povezujući sve do sad implementirane djelove sustava. Racionalnost velikih informacijskih projekata u zdravstvu može se objasniti kroz potrebu za transformiranjem zdravstvenih podataka u informacije važne za donošenje ključnih javnozdravstvenih odluka i mjera iz domene ekonomike zdravstva, odnosno sustavnog praćenja troškova i utvrđivanja potencijala racionalizacije potrošnje u zdravstvu bez smanjenja razine zdravstvene zaštite (procjenjuje se da je moguće uštedjeti 20% novaca) kao i potreba za povećavanjem transparentnosti sustava i prilagođavanja standardima EU.

Kako mislite reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu i kako će ubuduće izgledati sustav financiranja? Hoće li glavarine biti smanjene kao što se najavljivalo?
Neće biti smanjenja odnosno neto prihod ordinacije ostat će isti, ali će se ukalkulirati smanjenje zdravstvenog doprinosa od dva posto odnosno njihove manje obveze prema državi. Uskoro očekujemo i podatke od porezne uprave iz kojih će biti vidljivo kolike su liječničke plaće nakon što se plati sestra, materijalni troškovi i troškovi održavanja ordinacije. Bit će zanimljivo jer neki podaci govore da ima liječnika koji imaju minimalne plaće, ali i liječnika čije su plaće poput onih ministarskih. Sustav financiranja primarne u budućnosti će bit složeniji. Novac koja će prihodovati liječnici u primarnoj temeljit će se na fiksnom iznosu, iznosu po osiguranoj osobi (glavarini), sredstvima za pružanje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) čiji će broj biti veći nego što je danas, sredstvima za provođenje preventivnih postupaka, dodatnim sredstvima temeljem pokazatelja kvalitete, odnosno ključnih pokazatelja izvedbe (KPI), stimuliranje grupnih praksi, te posebnim programima koje će provoditi timovi s malim brojem osiguranika. Težište je, dakle, na izvedbi i kvaliteti rada, a ne na broju osiguranih osoba.

Kako planirate povećati efikasnost rada u bolnicama od kojih velik dio fakturiranim uslugama ne opravdava limite?
Efikasnost se planira povećati novim modelima ugovaranja odnosno utvrđivanjem ciljeva koje bolnice moraju dostići da bi im novac bio isplaćen u punom opsegu. Bolnice koje zbog svoje specifičnosti lokaliteta, infrastrukture i sličnog ne mogu opravdati limit s direktnim zdravstvenim uslugama pojedinim pacijentima odrađivat ćr kontinuirane javnozdravstvene djelatnosti.

Veledrogerije su najavile smanjenu isporuku lijekova. Kako planirate podmiriti stare dugove i plaćati nove račune s obzirom na to da su bolnički limiti smanjeni za četiri posto, a očekuje se i dodatno smanjenje od šest posto? Koji će biti kriteriji za određivanje novih limita?
Dugovanja bolnica bit će riješena u dogovoru i suradnji s Ministarstvom financija i osnivačima bolnica odnosno ministarstvom i županijama. Kriteriji za određivanje novih proračuna bolnica bit će kategorija bolnice, gravitirajući broj osiguranih osoba, ugovorene ordinacije SKZZ-a, broj provedenih tzv. hladnih zahvata za smanjenje lista čekanja. Ujedno će se, kao i u primarnoj zaštiti, pratiti kvaliteta i ključni pokazatelji izvedbe, te će se u skladu s pokazateljima i u skladu s očekivanim izvršenjem, bolnicama novac uvećavati ili umanjivati. Prijašnjih godina su se provodile sanacije bolnice, a nje će biti i u ovoj godini. Međutim, ova Vlada je ambiciozna i odlučila je da će ovo biti posljednja sanacija i da se više neće dopustiti nagomilavanje dugova.

Kad će biti objavljena nova lista lijekova? Kada se očekuje novi Pravilnik o utvrđivanju cijena lijekova i koje će novosti donijeti?
Ministarstvo zdravlja, u čijoj je nadležnosti donošenje Pravilnika, u veljači ove godine imenovalo je članove povjerenstva koje radi na izmjenama Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova HZZO-a i Pravilnika o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko. O novostima kao i rokovima implementacije u ovom trenutku još ništa ne možemo reći. Po završetku rada na Pravilnicima javnost će biti informirana i od strane nadležnog Ministarstva, a i od strane Zavoda. Vezano za nove lijekove, HZZO će na sljedećoj sjednici članovima Upravnog vijeća predložiti izmjenu i dopunu osnovne i dopunske liste lijekova, te bi izmjene trebale biti objavljene tijekom ovog mjeseca.

Akcijski plan

Kada će bolnice smanjiti liste čekanja?
Provedba Akcijskog plana za smanjenje lista čekanja u nadležnosti je Ministarstva zdravlja, te se očekuje smanjenje lista čekanja po ispunjenu svih ciljeva Akcijskog plana. Zavod će pridonijeti skraćenju lista čekanja kroz promjenu modela praćenja i plaćanja zdravstvenih usluga. Trenutno se radi na izgradnji informacijskog sustava za objedinjavanje lista čekanja. Kako je to prvi korak u integraciji bolničkog sustava odnosno prvo međusobno povezivanje bolnica, potrebno je prvo dobro strateški osmisliti cijeli sustav koji će u budućnosti biti temelj svih proširenja i održiv usljed svih mogućih promjena, npr. zakonskih, ulazak u EU. Upravo stoga ovo nije projekt koji radimo na brzinu, no prve rezultate očekujemo već za tri do šest mjeseci. U prvoj fazi očekujemo skraćenje lista čekanja za 30% usljed brisanja duplih narudžbi, brisanje umrlih pacijenata, prepoznatih ciljanih kontrolnih narudžbi, prepoznatih termina po želji pacijenta, preusmjeravanje pacijenta na “neopterećenu” bolnicu, prepoznavanje ne-HZZO i vanjskih pacijenata te prateći efekt unaprjeđenja rada bolnice zbog unaprjeđenja.

nije znanstvena fantastika

Kuća koja sama zna što trebate: U Zagrebu otvoren centar za pametni dom

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče