Državni zavod za statistiku danas će obznaniti procjenu BDP-a za posljednji kvartal i cijelu 2011. Nakon što je prije nekoliko dana objavio značajnu korekciju podataka o robnoj razmjeni u 2011. i preliminarna procjena rasta BDP-a od skromnih 0,2 posto bit će malo korigirana, i to naniže. Ispravljeni podaci robne razmjene, naime, upućuju na nešto slabiji neto doprinos izvoza/uvoza robe i usluga BDP-u (robni izvoz zapravo je za oko 6, a uvoz za oko 12 milijardi kuna veći od ‘izvornih’ podataka).

Ta korekcija vjerojatno ipak neće promijeniti predznak BDP-a, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. No, dodaje kako to ionako nije najvažniji aspekt te pogreške. Korekcija baca drukčiju sliku na kretanje lanjskog izvoza, pokazujući da Hrvatska ipak nije toliko zaostajala rastom izvoza za trendom u usporedivim zemljama, primjećuje Žarko Miljenović, glavni savjetnik guvernera HNB-a. Naime, umjesto prvotnih 1 posto rasta, ispada da je bio 9,9 posto u kunskom iskazu (u eurima +7,7%). S druge strane, tako povećana osnovica daje drugi ton i ovogodišnjim pokazateljima. U petak je DZS objavio da je u prva dva mjeseca 2012. izvoz (u kunama) pao čak 6 posto, dok je uvoz porastao 4,5 posto. I kad se isključe brodovi, čiji uvoz-izvoz jako oscilira u tako kratkim usporednim razdobljima, izvoz pokazuje tek stagnaciju. Sve u svemu, dinamika punjenja proračuna (kojoj pridonosi rast uvoza, odnosno cijena) ‘odlijepila’ se od kretanja u realnoj ekonomiji.

Nešto prije robne razmjene objavljen je novi porast broja nezaposlenih, a prošli su tjedan i (fizički) podaci o industrijskoj proizvodnji, za veljaču, ponovno sugerirali pad u odnosu na lani. U prva dva mjeseca proizvodnja je pala više od 5%.Epizoda s krupnom pogreškom statistike (neovisno je li izvorno nastala izvan DZS-a, u centru za obradu podataka) za Martinu Dalić, bivšu ministricu financija, “samo je potvrda velikih problema vezanih uz kvalitetu statistike i unutarnje kontrole točnosti, obuhvata i kvalitete podataka”. Statističari moraju provjeravati konzistentnost podataka i razumjeti njihov ekonomski smisao, kaže. Za Lovrinčevića je pak i taj slučaj samo primjer bježanja od reformi; inzistira se na neotpuštanju, troškovi plaća istiskuju sve druge, a institucije ostaju bez kvalitetnih kadrova.

Ništa od zaokreta

Doprinos brodova
Robnom deficitu u siječnju i veljači brodovi su doprinijeli gotovo milijardu kuna; izvoz je bio upola manji, a uvoz 137 % veći nego lani

CEIZ indeks 6. mjesec pada
Ni novi pokazatelj Ekonomskog instituta o kretanju poslovnog ciklusa, CEIZ indeks, ne sugerira pozitivan zaokret, u siječnju je šesti mjesec zaredom pao.