Na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna ojačao, što se zahvaljuje povećanju fondova za suzbijanje europske dužničke krize i najavi oštrog smanjenja španjolskog proračuna.

Cijena eura prema američkoj valuti ojačala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,3340 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je, pak, 1,1 posto, na 110,50 jena. I američka je valuta ojačala prema japanskoj, pa je cijena dolara porasla 0,6 posto, na 82,85 jena. Ministri financija eurozone u petak su dogovorili povećanje maksimalnog iznosa zajedničkih kreditnih kapaciteta za dva krizna fonda s 500 na 700 milijardi eura. Iznos od 700 milijardi eura čine 500 milijardi eura iz stalnog kriznog fonda, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), te 200 milijardi eura u sklopu postojećih programa pomoći za Grčku, Irsku i Portugal iz privremenog fonda Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF).

Premda očekivana, ta je odluka poticajno djelovala na euro, a na ulaganje u europsku valutu ulagače je navela i odlučnost španjolske vlade da, unatoč velikim prosvjedima, uvede oštre mjere proračunske štednje. U prijedlogu proračuna, koji će u utorak biti poslan u parlament, španjolska vlada planira ostvariti uštede veće od 27 milijardi eura putem povećanja prihoda i smanjenja rashoda. Na taj bi se način proračunski manjak ove godine smanjio na 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda, s 8,5 posto BDP-a u prošloj godini. Unatoč naporima europskih čelnika usmjerenima na suzbijanje dužničke krize, većina analitičara smatra da tečaj eura najvjerojatnije neće izaći iz raspona od 1,30 do 1,35 dolara u kojem se kreće u posljednje vrijeme.

„Teško je biti optimističan prema euru, čak i kada stižu relativno dobre vijesti“, kaže Omer Esiner, analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange. Moguće je i da će se euro idućih tjedana ponovno naći pod pritiscima prodaja zbog zabrinutosti u vezi neodrživih razina dugova u zemljama eurozone. Na to ukazuje i rast prinosa na španjolske i talijanske obveznice prošloga tjedna, što je oživjelo strahovanja od širenja dužničke krize.

Mjere štednje pozitivne su za stabilizaciju financija tih članica eurozone, no s obzirom na recesijske prijetnje, pitanje je mogu li se planirane uštede i ostvariti. Ako i mogu, kako će utjecati na gospodarstvo. „Ključno je pitanje mogu li te zemlje konkurirati na globalnom tržištu. Sa svakim paketom mjera štednje, gospodarstva tih zemalja zakorače jednu stepenicu niže“, kaže Anders Soderberg, valutni strateg u švedskoj banci SEB.

(Hina/pd)