Nakon dvije godine od početka projekta “Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu” (WBIF), Zsuzsanna Hargitai, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku i Mađarsku, predstavila je u zagrebačkom EU Info Centru osam projekata za koje je dosad odobreno 8,8 milijuna eura nepovratnih sredstava. Ukupan investicijski potencijal tih projekata procijenjen je na 800 milijuna eura.

“Pun vrč novca stoji nam na raspolaganju, nadam se da ćemo to znati iskoristiti i da će svi od toga profitirati”, kazala je Hargitai. Taj vrč novca znači da je na raspolaganju 800 milijuna eura. Zasad je odobreno 800.000 eura za zatvorski kompleks u Šibeniku, 180.000 eura dobio je LNG terminal Omišalj – Zlobin – Rupa, a 800.000 eura otišlo je za kampus Sveučilišta u Zadru. Ipak, najviše novca, čak 30 posto od ukupno odobrenih sredstava, odlazi energetskom sektoru. Važno je naglasiti, kaže Matija Derk, pomoćnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i nacionalni IPA koordinator, da su od ovih osam spomenutih projekata dva regionalna. “Hrvatska bi u ovim regionalnim projektima trebala imati pozitivnu ulogu s obzirom na to da nas i Europska unija percipira kao regionalne lidere”, kaže Derk. Oba regionalna projekta koje spominje Derk inicirali su Hrvati. Prvi se odnosi na Jonsko-jadranski plinovod, u koji su uključene Albanija, BiH, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija. Za projekt je dosad odobreno 3,5 milijuna eura. Drugi projekt odnosi se na razvoj Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe i u njega su uključeni Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Srbija i Turska. U projekt bi se sada uz pomoć WBIF-a trebalo uložiti 1,5 milijuna eura, a ukupna investicija iznosi 30 milijuna eura. Za 2012. imamo devet novih prijava, ali još ne znamo koje će biti odobrene, no za izradu projektne dokumentacije traži se 10,9 milijuna eura, dodao je Derk. Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu pokrenut je u prosincu 2009. kao zajednička inicijativa Europske komisije, Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, a inicijativu je podržalo i Vijeće Europe.