U srpnju je zaustavljen rast inflacije, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini. U odnosu na lipanj cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale su za 0,8 posto, a na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku zabilježio je njihovo povećanje za 3,4 posto. Iako je još relativno visoka stopa, ona je znatno niža nego prethodna dva mjeseca. U lipnju i svibnju su, naime, godišnje stope inflacije iznosile po 4 posto. Od početka godine, pak, najniža stopa inflacije na godišnjoj razini bila je u ožujku kada su cijene dobara i usluga povećane za 3 posto. U srpnju je u odnosu na prethodni mjesec znatnije na kretanje inflacije utjecao promet, u kojemu su cijene porasle za prosječnih 1,3 posto, a najviši porast pritom zabilježen je u cestovnom putničkom prijevozu za 6,4 posto. Cijene prehrane, koje imaju najveće učešće u strukturi potrošačkih cijena, pak, na mjesečnoj razini bilježe pad za 2 posto, čemu je najviše pridonijelo 15-postotno smanjenje cijena povrća te voća za 3,9 posto. Znatniji pad potrošačkih cijena državna statistika notirala je i za odjeću i obuću. One su zbog sezonskih sniženja u srpnju pale za prosječno 6,7 posto u odnosu na lipanj. Na godišnjoj razini poticaj rastu inflacije najviše su dale cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, a koje su u prosjeku u srpnju bile veće za 8,7 posto nego lanjskog srpnja, te zdravstva u kojemu cijene bilježe porast od 7,5 posto u istom razdoblju. U prvoj se skupini najviše poskupljenje bilježi kod cijena najamnina (33 posto), opskrbe vodom (14,1 posto) i odvoza smeća i otpada (14,5 posto) te tekućih goriva (14,5 posto). U zdravstvu je poskupljenju pridonijelo poskupljenje medicinskih usluga, a cijene lijekova i ostalih proizvoda zadržane su uglavnom na istoj razini kao i u srpnju prošle godine. Prehrana je na godišnjoj razini povećala cijene za triposto, a najviši porast u ovogodišnjem srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec bilježe cijene povrća (10,7 posto) i voća (8 posto). Cijene u prometu u prosjeku su bile više za 3,1 posto, a najviše su rasle u vodenom prometu (13,6 posto) i cestovnom prijevozu (8,2 posto).