Izlazak kontroverznoga bosanskog poduzetnika i političara Fikreta Abdića Babe iz pulskoga zatvora nakon odslužene dugogodišnje kazne mogao bi ubrzati rješavanje sudbine Agrokomerca, kompanije koju je Abdić stvorio, u ratu je uništena i još nije privatizirana. Stanje u nekoć poznatom proizvođaču jaja, mesa, juha i slatkiša nije dobro: nakon što su radnicima plaće kasnile po 38 mjeseci (!), prije dvije godine zaustavljena je sva proizvodnja.

U rukama Federacije 91%
Sve do 2008. pričalo se o privatizaciji, od koje se potom odustalo, iako je zainteresiranih bilo i među velikim hrvatskim kompanijama – Agrokor, Podravka, Kutjevo, kao i slovenska Kolinska i hercegovački Lijanovići, koji su neko vrijeme u Kladušu prebacili dio svoje proizvodnje. Svi su oni odustali od kupnje, 1200 radnika moralo je otići kućama. Neslužbeno doznajemo da je u Agrokomercu nedavno boravila revizorska ekipa iz Deloitte&Touchea. U upravnoj zgradi Agrokomerca više nema nikoga osim portira, a na telefon se ni on ne javlja, pa nismo uspjeli s menadžmentom prokomentirati zbivanja vezana uz kompaniju nakon Abdićeva izlaska iz zatvora. Babo je, naime, pred nekoliko tisuća svojih obožavatelja, koji su ga u petak dočekali pred zatvorom, rekao da ima plan za obnovu Agrokomerca iz pepela, pa je čak najavio da će “biti bolji nego što je bio”. Njegova kći Elvira Abdić-Jelenović nedavno je predstavila Prijedlog za preuzimanje i obnovu Agrokomerca, koji je poslan na 870 adresa u BiH, a gdje Fikret Abdić nudi pomoć cijele skupine volontera u obnovi Agrokomerca. Iako se Abdić i dalje u javnosti predstavlja kao direktor Agrokomerca, te iako ga podržava većina mještana Velike Kladuše a njegova Demokratska narodna zajednica (DNZ) drži lokalnu vlast, pitanje je može li više ikada preuzeti kontrolu nad tvrtkom koju je stvorio, jer je 91 posto Agrokomerca u rukama Vlade Federacije BiH. Iako Babi vjerni članovi Udruženja nezaposlenih dioničara Agrokomerca tvrde da im pripada 53 posto dionica, koje su upisali po “Markovićevu zakonu”, sud je presudio da 7311 nekadašnjih zaposlenika ima pravo na samo devet posto dionica, “jer ostatak nisu otplatili”. Dioničari su se žalili sudu u Strasbourgu, koji o tom pitanju još nije zauzeo stav. Na Abdićeve izjave reagirao je i Hamdija Lipovača, premijer Unsko-sanskog kantona, u kojem se nalazi Velika Kladuša. Rekao je da je “Abdić u ovih deset godina izgubio kontakt s političkim i društvenim kretanjima u BiH” te je naglasio da će o sudbini Agrokomerca odlučivati Federacija BiH, a ne Babo. “Abdić i njegova obitelj nisu vlasnici Agrokomerca. Sumnjam da će Abdić doći u Kladušu, vjerojatno će se s članovima Udruženja nezaposlenih dioničara Agrokomerca sastati u Maljevcu, s hrvatske strane granice. No, ako ipak dođe u Kladušu, a pritom se ne suoči s intervencijom pravosuđa na bilo koji način, te ako se legitimira da predstavlja ili dioničare Agrokomerca ili Vladu FBiH kao vlasnike, primit ću ga i saslušati”, obećao je kantonalni premijer Hamdija Lipovača.

Sve podijeljeno
Velika Kladuša ne samo da pati u siromaštvu, već je dodatno opterećena podjelama nastalim za vrijeme rata. Od svih ratova u bivšoj SFRJ jedino je tamo vođen bratoubilački rat, gdje su se ljudi iz iste obitelji svrstavali na suprotstavljene strane lojalne Abdiću, odnosno Armiji BiH. U tim je borbama poginulo 3500 ljudi. Abdić je 1995. izbjegao u Hrvatsku, gdje je kasnije i osuđen, pratio ga je dio sljedbenika, a neki su ostali u svojim domovima. Mjesto je danas jednako podijeljeno kao 1995., pa se tako i radnici Agrokomerca dijele na dvije udruge dioničara i na dva sindikata, a kako se ne bi našli na istom mjestu dok su naoružani, osnovali su i svaki svoje lovačko društvo – Fazan i Veteran.

Uspon Agrokomerca

Od seoske zadruge stvorio brend
Fikret Abdić Babo 80-ih je godina od Agrokomerca, malog kombinata iz Velike Kladuše, mjesta na samoj granici BiH i Hrvatske, stvorio jednu od najvećih prehrambenih kompanija tadašnje federacije. Problemi nastaju 1987., kada je Abdić optužen za izdavanje mjenica bez pokrića, a ta afera dobiva i političke konotacije, jer ga beogradski tisak proziva zbog muslimanskoga nacionalizma. Uoči demokratskih izbora Abdić se pridružio bošnjačkoj SDA i ušao u Predsjedništvo BiH.

Sudi mu se u Rijeci

Osuđen za ratni zločin
Tijekom rata u BiH Abdić je inicirao stvaranje Autonomne pokrajine Zapadne Bosne. Zbog ratnih zločina izvršenih u ratu između postrojbi APZB-a i snaga Petog korpusa Armije BiH, odanih vladi u Sarajevu, Županijski sud u Karlovcu 2002. ga je osudio na 20 godina robije, što je kasnije Vrhovni sud smanjio na 15 godina. U Rijeci mu se sudi zbog privatizacije Agrokomercove vile u Voloskom.

nije znanstvena fantastika

Kuća koja sama zna što trebate: U Zagrebu otvoren centar za pametni dom

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče