Ukupni krediti banaka na kraju su siječnja iznosili 290,2 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti tako porasli za 855 milijuna kuna ili 0,3 posto, a u odnosu na kraj siječnja prošle godine za 18,6 milijardi kuna ili 6,8 posto, pokazuju posljednji podaci HNB-a koji su proanalizirani u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Rastu kredita na godišnjoj razini najviše su pridonijeli krediti poduzećima, koji su na kraju siječnja iznosili 118,4 milijardi kuna, što je 9,9 milijardi kuna ili 9,1 posto više nego na kraju siječnja 2011. Krediti stanovništvu su u istom razdoblju porasli za 3,1 milijardu kuna, odnosno 2,4 posto te su dosegnuli 128,9 milijardi kuna. Pri tome stambeni krediti čine 46,5 posto, odnosno iznose gotovo 60 milijardi kuna, što je godišnji rast od 2,9 milijardi kuna ili 5,1 posto. Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovica kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švicarski franak pa je rast iznosa kredita izraženih u kunama dijelom i rezultat slabljenja kune za 2,1 posto u odnosu na euro i 9,9 posto u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini. Krediti državi, koji su najviše pridonijeli mjesečnom porastu ukupnih kredita, iznosili su 38,1 milijardu kuna, što je 3,4 milijardi kuna ili 9,7 posto više nego na kraju siječnja prošle godine.

HNB je također objavio podatke o kvaliteti kredita. Na kraju 2011. problematični krediti su u sustavu dosegnuli 12,4 posto, u usporedbi s 11,2 posto na kraju 2010. Najveći je udio problematičnih kredita kod trgovačkih društava – 20,1 posto (u usporedbi s 18,1 posto na kraju 2010.), dok kod sektora stanovništva iznose 8,6 posto (u usporedbi sa 7,8 posto na kraju 2010.). U ovoj godini očekujemo zadržavanje niskih godišnjih stopa rasta kredita. S jedne strane, na potražnju stanovništvo za kreditima nepovoljno utječe razmjerno visoka prosječna zaduženost i stagnacija realnih dohodaka, napominju analitičari. Potražnja će i dalje vjerojatno postojati od velikih poduzeća, a potražnja države za kreditima će ovisiti o mogućnostima financiranja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala, zaključuje se u analizi.

(pd)