Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je HDZ-ova vlada glancala tri godine, nije preživio izbore. Kako doznajemo u Ministarstvu mora, prijedlog zakona iz 2011. odbačen je i u tijeku je sastavljanje povjerenstva koje će biti zaduženo za sastavljanje novog.

U turističkoj branši vijest dočekuju s olakšanjem jer je stari prijedlog ugrožavao naslijeđena prava tvrtki koje na pomorskom dobru imaju milijunska ulaganja te time dovodio u pitanje buduće poslovanje. U Ministarstvu prometa zasad nemaju detaljnih informacija o tome kakva bi se rješenja u novom zakonu mogla naći, tek načelno se navodi da će se raditi na uvođenju jednostavnijeg modela upravljanja pomorskim dobrom, uz veću zaštitu obalnog pojasa. U biogradskoj Iliriji, koja predstavlja drastičan primjer jer 50 posto imovine ima u zoni pomorskog dobra (procijenjene vrijednosti od 200 milijuna kuna), nadaju se da će novi autori zakona uzeti u obzir postojeće okolnosti u kojima se nalaze mnoge tvrtke. “Treba uzeti u obzir prava tvrtki koje su na zakonit način ulagale prije i nakon pretvorbe na pomorskom dobru, odnosno imaju nerazdvojivu gospodarsko-tehnološku cjelinu, a nemaju zaključene dugoročne ugovore o koncesiji ili su im istekli. Te tvrtke trebaju imati prednost u dobivanju koncesije ili ih novi koncesionari trebaju odštetiti”, upozorava Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije.

Naime, tvrtke koje su ulaganja na pomorskom dobru nakon pretvorbe upisale u temeljni kapital na preporuku Fonda za privatizaciju u prethodnoj verziji zakona nisu imale prioritet u dobivanju koncesije. Struka upozorava da je pravna sigurnost investitora na pomorskom dobru ključno pitanje koje se mora riješiti ako je cilj države pomorsko dobro staviti u gospodarsku funkciju. “Ne može se od investitora, odnosno koncesionara očekivati da ulaze u neizvjesne projekte ako nisu transparentno utvrđeni pravni i ekonomski okviri koncesijskog sustava”, upozorava Branko Kundih, konzultant i urednik portala Hrvatsko pomorsko dobro.