Dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU izazvalo je različite reakcije u političkoj i stručnoj javnosti u Srbiji. Dok se u ekonomskim krugovima taj čin bezerezervno doživljava kao korak koji će pridonijeti povećanju rejtinga kod potencijalnih stranih ulagača, što će omogućiti brži ekonomski razvoj, istodobno se u opozicijskim političkim krugovima naglašava kako je Srbija platila visoku cijenu jer je morala učiniti krupne ustupke prema Kosovu i njegovoj neovisnosti. Pripadnici Radikalne stranke poslali su srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću peticiju sa 200.000 potpisa, kojom se traži odbijanje ulaska Srbije u Europsku uniju. U trenutku kada je objavljena vijest o dobivanju statusa, prema provedenoj anketi, 53 posto Srba izjasnilo se za ulazak te države u EU, što je ipak pad od tri posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, prva reagiranja prolaze u znaku pridavanja veće pozornosti ekonomskim dimenzijama u odnosu na političke stavove, bez obzira što opozicija dobivanje statusa u predvečerje održavanja parlamentarnih izbora nastoji prikazati kao naklonost Bruxellesa aktualnoj vlasti.

Pretežno oblačno
Dobivanje statusa kandidata Srbiji je došlo u trenutku kada je zemlja suočena s ozbiljnim ekonomskim teškoćama. Njihovi su uzroci visoka zaduženost, odgađanje MMF-a da osnaži sporazum o odobrenom kreditu od milijardu eura i pad tečaja e valute za 10 posto od početka godine, što nagovještava ulazak u recesiju. Nakon dobivanja kandidature ekonomsko nebo se razvedrilo jer se, kao posljedica tog poteza, očekuje povećano zanimanje ulagača za dolazak u Srbiju. To potvrđuje i Ognjen Pribičević, bivši veleposlanik Srbije u Berlinu, koji je od njemačkih tvrtki dobio uvjeravanja kako će njihovo zanimanje za dolazak u Srbiju ovisiti o dobivanju kandidature. Srbija ipak neće moći ove i iduće godine računati na veći novac iz pretpristupnih fondova EU jer su sredstva u proračunu EU već raspoređena do kraja 2013. godine.

Počinje lov na fondove
Do tada Srbija svake godine može računati na potporu od 200 milijuna eura, ali se procjenjuje da će od 2014. dobivati znatno više novca, tim prije što je smanjen broj država potencijalnih članica EU kojima se daje izdašna pomoć. U prvim reakcijama prevladava ocjena da je za gospodarstvenike važno i to što će imati mnogo bolje gospodarsko ozračje, u smislu predvidljivosti poslovanja i sigurnosti, jer je država preuzela obvezu usvojiti osnovna tržišna pravila u EU, prije svega o zaštiti konkurencije i potrošača, ali i principe poštene tržišne utakmice koje Srbija mora ispuniti kako bi postala članica Unije. Jurij Bajec, savjetnik srbijanskoga premijera smatra da će se dobivanje kandidature pozitivno odraziti na makroekonomsku stabilnost zemlje te na funkcioniranje tržišnih institucija, uz napomenu kako je Srbija poboljšala svoju poziciju na investicijskoj karti. Bajec upućuje na potrebu što bržeg definiranja prioriteta u očekivanju da će buduća vlada biti na “europskoj liniji”. Riječ je o reformi javnog sektora i učinkovitijem funkcioniranja ekonomskih i društvenih institucija. Mihajlo Vesović, potpredsjednika Privredne komore Srbiji, kaže da se otvaraju mogućnosti za projekte u okviru nove tri komponente, a to su za ruralni razvoj, razvoj ljudskih resursa, i ekonomski razvoj koji se odnosi na transport, konkurentnost i zaštitu životne sredine.

Uvjet

Kosovo važno za napredak prema članstvu
Kroz odnose s Kosovom Bruxelles će nastaviti ocjenjivati kvalifikaciju Srbije za određivanje početka datuma pregovora, a to će ovisiti o budućoj vladi. Sadašnja je zatražila od UN-a da blokira 400 milijuna eura koliko je Priština dosad inkasirala od prodaje poduzeća s Kosova. Blokada se objašnjava tvrdnjom da je taj novac dobiven prodajom tvrtki koje su svojedobno osnovala srpska poduzeća pa ta imovina pripada njima.