Čini se da su Vladina očekivanja ovogodišnjih investicija u privatnom sektoru (400 mil. eura) na dugu štapu. Loš je signal pesimizam hrvatskih financijskih direktora iznesen u Deloitteovu istraživanju. U 33 velike tvrtke ove godine ne planiraju ulaganja, sva im je pažnja usmjerena na rezanje troškova. Nepoznanica je što je s ostalim tvrtkama koje nisu anketirane, a od kojih može djelomice ovisiti uspjeh Vladina investicijskog plana.
Izrazito pesimistične najave financijaša zbog nesigurnosti financijskog okruženja (nelikvidnost) izrečene su potkraj 2011., u očekivanju ključnih poteza Vlade. S druge strane, Vlada je odlučila brzo pokrenuti investicije javnoga sektora kako bi povukla zamašnjak ulaganja i kod privatnih tvrtki. U tome bi ključne mogle biti tri stvari. Prva je hoće li državne tvrtke za svoje projekte tražiti novac na domaćem tržištu. Druga je koliko će Vlada brzo djelovati svojim novim politikama da spriječi teškoće privatnih investora u cijeni i dostupnosti kapitala. I treće, hoće li raskorak u prioritetima postati manji, ovisi o brzini Vladinih reformi. Prema riječima financijskih direktora srednje velikih i velikih tvrtki, jedan od problema jest što u bankarskom sustavu nema dovoljno novčanih sredstva. Temeljem usmenih informacija koje oni dobivaju od banaka, riječ je o problemu što je država povukla dosta kredita u posljednje vrijeme. Time se onemogućuje dodatno zaduživanje gospodarstva koje puni proračun. Otežana naplata potraživanja pak nosi također probleme s likvidnošću, što u konačnici dovodi do spirale nelikvidnosti koja se samo širi. Gledajući, pak, na poslovanje u 2011., rezultati su ili crni (poduzeća u gubicima) ili bijeli (poduzeća u dobicima), nije bilo sredine. Tvrtke koje su zabilježile gubitke ne namjeravaju investirati u 2012. jer za to nemaju sredstva, dok poduzeća u dobicima, iako se ne izjašnjavaju značajnije o tome, djeluju da također ne namjeravaju značajnije investirati. Investicijski su ciklusi, čini se, bili u razdoblju prije krize, od 2007. do 2009. godine, i sada postoji dovoljno proizvodnih kapaciteta za postojeće tržište. Zanimljiv “detalj” je i smanjenje novca iz proračuna za sudove za više od 200 milijuna kuna, što će utjecati na produljenje sudskih postupaka, koji već predugo traju. Dakle, s aspekta pravne sigurnosti ne može se očekivati poboljšanje u svrhu zaštite prava investitora, a za ostalo još treba pričekati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako netko tko zna najosnovnije o financijama pogleda bilance hrvatskih firmi koje bi trebale investirati odmah moze vidjeti da prostora za investicije u tako nagrizenim bilancama nema. I to je realnost.
Ozbiljne vlade planove temelje na realnim osnovama. Ova garnitura je spavala 8 godina u opoziciji i sad su se probudili i cude se svemu…steta.
Od pesimizma financijskih direktora, pesimističniji je ovaj komentar. I to je odraz realnog pesimizma koji vlada u ukupnom gospodarskom sustavu. Taj i takav pesimizam ušao je u sve pore društva, a najbolje ga je izrazio i obuhvatio g. Branko Grčić kazavši:“Ove godine ministarstvo će biti blagajnik, no već u 2013….“. A blagajnik će biti, po riječima g. Grčića zato što je “ čak 80 posto ovogodišnjeg proračuna njegova ministarstva, radi se o 700 do 750 milijuna kuna, zapravo već potrošeno za projekte ugovorene u prethodnim godinama“.
I to je tako i tako ne mora biti. I tako sigurno neće biti. A tako neće biti jer će se građanke i građani okrenuti sebi i u sebe, te prestati gledati isključivo u državu, kao kravu muzaru. Što se prije shvati i prihvati ta novonastala situacija i u njoj pronađe šansa, to bolje i to zdravije!
Stoga, podignimo glave i pripremimo se za susret sa našim evropskim i inim partnerima! Ili kako je poručio Peter Presber „ EU će Hrvatskoj donijeti mnoge šanse, ali i izazove, a prednost će imati oni koji već imaju partnere u EU i koji mogu koristiti njihova iskustva”.
Uključite se u raspravu