U HGK je danas predstavljena posebna brošura “Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji”.

Riječ je o detaljnoj analizi pripremljenoj za poduzetnike koji sad uglavnom bescarinski izvoze na tržišta Cefte, a čiji će izvoz po ulasku u Uniju biti opterećen carinama.

“Vodičem želimo informirati poslovni sektor o promjenama u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU, ukazati na prilike za osvajanja novih tržišta, na moguće poteškoće na tržištima gdje je Hrvatska već prisutna te na nužnost definiranja mjera za rast konkurentnosti” , kazala je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta. Naime, iako je trgovina sa zemljama članicama EU već u visokoj mjeri liberalizirana, administrativni postupci prilikom robne razmjene još više će se pojednostaviti, a dogodit će se i promjene u izvozu naših proizvoda, posebice poljoprivredno-prehrambenih, na tržišta CEFTA-e. Najznačajnije promjene dogodit će se pri izvozu prehrambenih proizvoda u BiH, jer će ulaskom Hrvatske u EU doći do rasta carina na izvoz pojedinih skupina tih proizvoda, poput primjerice mlijeka i prerađevina, mesa i mesnih prerađevina, keksa, cigareta itd.

U slučaju da se ništa po tom pitanju ne napravi Hrvatska bi već u prvoj godini članstva imala izravne negativne posljedice samo u odnosima s BiH od 143 milijuna američkih dolara, a za sve zemlje CEFTA-e više od 200 milijuna dolara. Što se tiče Srbije, ulaskom Hrvatske u EU doći će do značajnijeg rasta carina pri izvozu cigareta, na tržištu Makedonije do rasta carina primarno kod konditorskih proizvoda, cigareta, žitarica, umaka itd. Kada Hrvatska sredinom iduće godine postane članica EU u razmjeni s nekim zemljama članicama za neke zemlje CEFTA-e promijenit će se režim, pojedini sektori naići će na konkretne rizike, a predsjednik HGK Nadan Vidošević naglašava kako se te negativne posljedice u dobroj mjeri mogu ublažiti, a za neke proizvode i potpuno ukloniti, izmjenama sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) pojedninih zemalja članica CEFTA-e s EU i ugradnjom hrvatskih koncesija iz CEFTA sporazuma u te sporazume.

Stoga je vrlo važno da Hrvatska kod Europske komisije čim prije inicira izmjene SSP-a, a važno je da se te izmjene iniciraju čim prije kako bi njihova primjena započela najkasnije ulaskom Hrvatske u EU. Takav hrvatski zahtjev u HGK smatraju opravdanim jer je u slučaju prethodnih proširenja Hrvatska mijenjala svoj SSP s EU i u njega ugradila dio koncesija koje je Hrvatska primjerice imala s Rumunjskom, Bugarskom ili Slovenijom.

(Hina/pd)