Prestaju dvotjedni prosvjedi proizvođača mlijeka, traktori se povlače s prometnica, odlučili su u utorak u Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijeka. “Ne želimo čekati političare i moliti ih za razgovor, reorganizirat ćemo svoje redove i uzdignute glave nastaviti borbu za svoja prava”, kazao je jedan od organizatora prosvjeda Branko Zorić. Sporazum koji je potpisala manjina proizvođača ne vrijedi za članice Saveza, na koje se odnosi 80 posto proizvodenih količina. U Savezu ističu da su konzultirali pravnike, koji su im potvrdili da industrija mlijeka ne može jednostrano prekinuti Promemoriju iz 2009. Stoga Dukat i ostale mljekare do daljnjega za članstvo Saveza moraju pri obračunu otkupljenoga mlijeka primijeniti model iz prosjeka EU 27. Angažirat će, najavljuju iz Saveza, i odvjetnike te krenuti u pravnu bitku ako pri obračunu za ožujak ustanove da mljekare nisu primijenile prosjek iz EU 27.

Kompanijska sloga
U Croatiastočaru, pak, i dalje tvrde da je ponuđena otkupna cijena od 2,43 kune za kilogram mlijeka manja samo 0,06 kuna od iznosa koji su proizvođači dobili za količine otkupljene prije godinu dana, u ožujku 2011. Ne odustaju od najave da će tu cijenu obračunavati i za mlijeko isporučeno u ožujku. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić ističe kako su Dukat, Ledo, Meggle, Mljekara Bohnec, PIK Rijeka, Udruga Hrvatske male mljekare, Vindija i Zdenka suglasni u ocjeni da ta cijena omogućuje nastavak otkupa svih proizvedenih količina mlijeka unatoč golemim zalihama u skladištima, pridonosi smanjivanju uvoza i stabilizaciji cjenika mliječnog asortimana te otvara prostor i za povećanje potrošnje domaćih mliječnih proizvoda. Prosječna osnovna cijena mlijeka u 2011. iznosila je 2,53 kune, podsjeća Bobetić i navodi kako se tvornička premija tijekom prošle godine kretala između 10 i 70 lipa no, u prosjeku je, navodi, isplaćivano 20 lipa za kilogram otkupljenoga mlijeka. Od 2006. otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj bila je veća od prosjeka vezanog uz tržište EU 27, što je rušilo konkurentnost domaćega mljekarskog sektora, ocjenjuju u Croatiastočaru. Smatraju da je visoka otkupna cijena dovela do pada potrošnje na domaćem tržištu, kao i smanjivanja izvoza, dok je istodobno snažno rastao uvoz jeftinog konzumnog mlijeka, fermentiranih proizvoda i posebno sireva. Taj uvoz, međutim, nije vezan uz industriju mlijeka već uz brojne trgovačke lance koji na svojim policama primjerice, trajno mlijeko prodaju po cijeni nižoj od ovdašnje otkupne.

Struktura ne valja
Hrvatskom mljekarstvu nužna je strukturalna promjena, a nje nema bez postavljanja sektora na tržišne osnove, pa je za novi model uzet prosjek pet najvećih EU izvoznika mlijeka u Hrvatsku. Njemačka i Francuska, koje su u toj skupini, svojom proizvodnjom mlijeka prisvajaju čak 40 posto od ukupnih količina koje godišnje proizvedu sve članice EU, a s otkupnom cijenom jeftinije su od Hrvatske, ističu u Croatiastočaru.

Croatiastočar: Dukat nije iznimka

Nigdje nema ‘akcijanja’ mlijeka
U Croatiastočaru ponovno odbacuju tvrdnje farmera da ponuđenim cjenovnim modelom pogoduju uvoznom lobiju i pridonose zatvaranju nekoliko tisuća hrvatskih farmi. Ističu da Dukat nije izoliran slučaj i ne “solira” u svojoj ponudi tržišnog izračuna otkupne cijene mlijeka. Dukat je, kažu, samo prvi krenuo u provedbu modela o kojem je još u prosincu postignut jedinstven stav uz zaključak da bude realiziran u roku 90 dana. Hrvatsko tržište mlijeka, pojašnjavaju u Croatiastočaru, opterećeno je nizom nelogičnosti kojih nema u većini europskih zemalja. Od količina mlijeka ukupno proizvedenih u jednoj kalendarskoj godini gotovo 70 posto konzumira se u svježem obliku, dok u europskim zemljama dominira potrošnja fermentiranih proizvoda i sira. Osim toga, nigdje kao u Hrvatskoj trgovci ne mame kupce “akcijanjem” svježega ili trajnog mlijeka, kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.