EN DE

Carinske olakšice BiH ne može dati samo Hrvatskoj

Autor: Dražen Simić
27. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koje se odnose na carine, vrijedile bi za proizvode iz cijele EU, a ne samo iz Hrvatske, kaže Dragan Mekić, pomoćnik ministra za vanjsku trgovinu BiH

Ključna pitanja između Hrvatske i BiH su infrastruktura, prometni pravci, poslovi hrvatskih poduzeća u BiH, granični prijelazi, most u Gradišci, ekologija povezana s funkcioniranjem rafinerije u Bosanskom Brodu i “schengenski koridor” koji bi trebao spajati južni dio Dubrovačko-neretvanske županije sa sjevernim dijelom Hrvatske.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Istaknuo je to u ponedjeljak hrvatski premijer Zoran Milanović na početku dvodnevnoga posjeta BiH. Kad Hrvatska uđe u EU, tim se će pitanjima pridružiti i carinska opterećenja za važan dio naših izvoznih proizvoda, koji će tako postati manje konkurentni u BiH. Hrvatska prehrambena industrija očekuje od Vlade pokretanje toga pitanja. Dragana Mekića, pomoćnika ministra za vanjsku trgovinu BiH, upitali smo koliki nam je manevarski prostor. “Izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) između BiH i EU, koje se odnose na carine u međusobnoj trgovini, vrijedile bi za proizvode iz cijele EU, a ne samo iz Hrvatske, pod uvjetom da do takvih izmjena uopće dođe. Konačnu riječ o eventualnim izmjenama SSP-a u BiH će ipak imati politika, jer će za takav potez trebati dobiti podršku i Vijeća ministara i Predsjedništva BiH”, kaže za Mekić. Prema SSP-u između EU i BiH, od 1. siječnja iduće godine praktično se ukidaju carine na sve proizvode iz EU koji se uvoze u BiH, izuzimajući mali broj poljoprivrednih, mesnih i mliječnih proizvoda, na koje će BiH naplaćivati carinu sve dok ne uđe u EU. “Kako je EU već praktično ukinula sve carine na proizvode iz BiH, nemamo previše prostora tražiti dodatne ustupke, osim eventualno kada je riječ o kvotama za izvoz našeg vina, šećera i još nekih proizvoda na tržište EU”, kaže Mekić. Procedura za izmjenu SSP-a još nije pokrenuta i to će morati učiniti EU. BiH i nema interesa otvarati to pitanje jer tamošnji proizvođači ionako drže da su liberalizacijom trgovine s EU, a posebno zemljama CEFTA-e, dovedeni u nepovoljan položaj. Najveći deficit u vanjskoj trgovini BiH bilježi s Hrvatskom, lani 716,6 mil. dolara. Hrvatska je pak lani u BiH izvezla 433 milijuna dolara.

Ključna pitanja između Hrvatske i BiH su infrastruktura, prometni pravci, poslovi hrvatskih poduzeća u BiH, granični prijelazi, most u Gradišci, ekologija povezana s funkcioniranjem rafinerije u Bosanskom Brodu i “schengenski koridor” koji bi trebao spajati južni dio Dubrovačko-neretvanske županije sa sjevernim dijelom Hrvatske.

Istaknuo je to u ponedjeljak hrvatski premijer Zoran Milanović na početku dvodnevnoga posjeta BiH. Kad Hrvatska uđe u EU, tim se će pitanjima pridružiti i carinska opterećenja za važan dio naših izvoznih proizvoda, koji će tako postati manje konkurentni u BiH. Hrvatska prehrambena industrija očekuje od Vlade pokretanje toga pitanja. Dragana Mekića, pomoćnika ministra za vanjsku trgovinu BiH, upitali smo koliki nam je manevarski prostor. “Izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) između BiH i EU, koje se odnose na carine u međusobnoj trgovini, vrijedile bi za proizvode iz cijele EU, a ne samo iz Hrvatske, pod uvjetom da do takvih izmjena uopće dođe. Konačnu riječ o eventualnim izmjenama SSP-a u BiH će ipak imati politika, jer će za takav potez trebati dobiti podršku i Vijeća ministara i Predsjedništva BiH”, kaže za Mekić. Prema SSP-u između EU i BiH, od 1. siječnja iduće godine praktično se ukidaju carine na sve proizvode iz EU koji se uvoze u BiH, izuzimajući mali broj poljoprivrednih, mesnih i mliječnih proizvoda, na koje će BiH naplaćivati carinu sve dok ne uđe u EU. “Kako je EU već praktično ukinula sve carine na proizvode iz BiH, nemamo previše prostora tražiti dodatne ustupke, osim eventualno kada je riječ o kvotama za izvoz našeg vina, šećera i još nekih proizvoda na tržište EU”, kaže Mekić. Procedura za izmjenu SSP-a još nije pokrenuta i to će morati učiniti EU. BiH i nema interesa otvarati to pitanje jer tamošnji proizvođači ionako drže da su liberalizacijom trgovine s EU, a posebno zemljama CEFTA-e, dovedeni u nepovoljan položaj. Najveći deficit u vanjskoj trgovini BiH bilježi s Hrvatskom, lani 716,6 mil. dolara. Hrvatska je pak lani u BiH izvezla 433 milijuna dolara.

Autor: Dražen Simić
27. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close