Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Postaje li dubrovački Maestral novi ‘slučaj Liburnia’?

Autor: Marija Brnić
16. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Opatija i Hvar za razliku od Dubrovnika vode sudske sporove s državom zbog imovine tamošnjih hotelskih kuća pa je dodjelom kontrolnih paketa lokalnim vlastima država osigurala povlačenje tih parnica

Ni ovogodišnji kolovoz potpredsjednika Vlade Damira Polančeca neće poštedjeti neugodnih privatizacijskih priča. Dok je lani u ovo doba morao gasiti slučaj Liburnia, ovih dana morat će balansirati između pritisaka lokalne uprave i menadžmenta dubrovačkih hotela Maestral koji inzistiraju na poništenju natječaja za prodaju te tvrtke, te interesa osam ponuđača, koji su zbunjeni najnovijim kompliciranjima s privatizacijom Maestrala. Dok su ovih dana lokalni dubrovački političari, predvođeni dožupanom Ivanom Karamatićem i poslovodstvo sa zaposlenicima hotela Maestral podršku za svoju akciju sprječavanja prodaje tog poduzeća intenzivno tražili političku potporu, čak i predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, kojeg su pohodili na ljetovanju na Hvaru, doznaje se da i ulagači koji sudjeluju na natječaju također pokušavaju doprijeti do Vlade svojim apelom da ne odustaje od započetog procesa.
“Neovisno o tome čiju će ponudu prihvatiti”, kazao nam je jedan od ponuđača, “Vlada mora natječaj dovesti do kraja i ostati vjerodostojna. Nijedna ozbiljna vlada, dodaje, ne bi se smjela dati instrumentalizirati od nekih pojedinaca i dopustiti da joj svatko tko to poželi minira projekte. No kako će do Vlade ipak prije stići predstavnici druge strane, ulagači s nestrpljenjem iščekuju ishod današnjeg susreta Polančeca s lokalnim političarima, menadžmentom i zaposlenicima Maestrala. Među onima s kojima smo razgovarali, no koji zbog činjenice da natječaj još nije zaključen ne žele davati službene izjave koje bi ih izbacile iz igre, mnogi vjeruju da akcija lokalaca nije nimalo slučajna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Po jednom od scenarija koji spominju, sve je osmislila ekipa oko gradonačelnice Dubravke Šuice. Kao suosnivači Dubrovnik Riviera Investa, lokalnog investicijskog fonda, koji se natjecao za kupnju Maestrala, no s najnižom ponudom, lokalni dužnosnici traženjem poništenja natječaja žele eliminirati konkurenciju svog fonda i ostaviti mu prostora za novu priliku preuzimanja Maestrala, po nekom drugom modelu kojeg bi se od Vlade iznudilo. Drugi lobij, smatraju naši sugovornici, predvodi predsjednik uprave Davorko Obuljen. On se, zajedno sa sindikatom i braniteljskom udrugom osnovanom u poduzeću zauzima i za provođenje menadžerskog i radničkog dioničarstva, a kontrolni paket dionica traže da država besplatno dodijeli Gradu Dubrovniku. Takav scenarij u kojemu bi se država odrekla kontrolnog paketa u korist Grada, smatraju pak pojedini oporbenjaci, išao bi i na ruku jednog od ponuđača, austrijskoj tvrtki Aejo Beteilingungs. Ta tvrtka, kako je i sama navela u ponudi za Maestral, već je (navodno preko Hypo Alpe-Adria Banke) došla do 7,3 posto udjela u Maestralu. U slučaju kada bi država prenijela 25 posto dionica na Grad, u portfelju HFP-a raspoloživo za prodaju ostalo bi manje od 45 posto, nedovoljno da se pobudi interes ozbiljnijih kupaca, a Austrijancima bi to bilo dovoljno da skupe većinski paket. U prilog tim tezama ide i to što je Aejo od svih ponuđača najviše nastojao pridobiti potporu radnika, ponudivši najveće povećanje novih radnih mjesta i sigurnost posla radnicima na rok od čak 5 godina. Ključni argument svih “lobista” za rušenje postupka privatizacije, a to je “odšteta Dubrovniku po uzoru na Hvar i Opatiju”, zapravo je – ćorak. U oba navedena slučaja “poklanjanja” dionica najvećih turističkih i gospodarskih poduzeća gradovima u kojima se nalaze, zapravo se radi o nagodbi dviju strana u sporu. I Opatija i Hvar, naime vode sudske sporove s državom oko imovine Liburnije, odnosno Sunčanog Hvara, pa je dodjelom kontrolnih paketa država osigurala povlačenje tih parnica. Dubrovnik nema imovinsko-pravne sporove oko Maestrala, pa stoga ni temelja za zahtjeve da Vlada prema Dubrovniku postupi na isti način kao prema Opatiji i Hvaru. Sanaderovo bi popuštanje Dubrovčanima, međutim, moglo biti i vrlo opasan presedan. Teško bi, nakon toga, bilo zamisliti i jedan privatizacijski proces u kojemu lokalne vlasti ne bi tražile isto za sebe, a to bi značilo i potpuni zastoj u okončanju privatizacije državnog portfelja.

Ni ovogodišnji kolovoz potpredsjednika Vlade Damira Polančeca neće poštedjeti neugodnih privatizacijskih priča. Dok je lani u ovo doba morao gasiti slučaj Liburnia, ovih dana morat će balansirati između pritisaka lokalne uprave i menadžmenta dubrovačkih hotela Maestral koji inzistiraju na poništenju natječaja za prodaju te tvrtke, te interesa osam ponuđača, koji su zbunjeni najnovijim kompliciranjima s privatizacijom Maestrala. Dok su ovih dana lokalni dubrovački političari, predvođeni dožupanom Ivanom Karamatićem i poslovodstvo sa zaposlenicima hotela Maestral podršku za svoju akciju sprječavanja prodaje tog poduzeća intenzivno tražili političku potporu, čak i predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, kojeg su pohodili na ljetovanju na Hvaru, doznaje se da i ulagači koji sudjeluju na natječaju također pokušavaju doprijeti do Vlade svojim apelom da ne odustaje od započetog procesa.
“Neovisno o tome čiju će ponudu prihvatiti”, kazao nam je jedan od ponuđača, “Vlada mora natječaj dovesti do kraja i ostati vjerodostojna. Nijedna ozbiljna vlada, dodaje, ne bi se smjela dati instrumentalizirati od nekih pojedinaca i dopustiti da joj svatko tko to poželi minira projekte. No kako će do Vlade ipak prije stići predstavnici druge strane, ulagači s nestrpljenjem iščekuju ishod današnjeg susreta Polančeca s lokalnim političarima, menadžmentom i zaposlenicima Maestrala. Među onima s kojima smo razgovarali, no koji zbog činjenice da natječaj još nije zaključen ne žele davati službene izjave koje bi ih izbacile iz igre, mnogi vjeruju da akcija lokalaca nije nimalo slučajna.

Po jednom od scenarija koji spominju, sve je osmislila ekipa oko gradonačelnice Dubravke Šuice. Kao suosnivači Dubrovnik Riviera Investa, lokalnog investicijskog fonda, koji se natjecao za kupnju Maestrala, no s najnižom ponudom, lokalni dužnosnici traženjem poništenja natječaja žele eliminirati konkurenciju svog fonda i ostaviti mu prostora za novu priliku preuzimanja Maestrala, po nekom drugom modelu kojeg bi se od Vlade iznudilo. Drugi lobij, smatraju naši sugovornici, predvodi predsjednik uprave Davorko Obuljen. On se, zajedno sa sindikatom i braniteljskom udrugom osnovanom u poduzeću zauzima i za provođenje menadžerskog i radničkog dioničarstva, a kontrolni paket dionica traže da država besplatno dodijeli Gradu Dubrovniku. Takav scenarij u kojemu bi se država odrekla kontrolnog paketa u korist Grada, smatraju pak pojedini oporbenjaci, išao bi i na ruku jednog od ponuđača, austrijskoj tvrtki Aejo Beteilingungs. Ta tvrtka, kako je i sama navela u ponudi za Maestral, već je (navodno preko Hypo Alpe-Adria Banke) došla do 7,3 posto udjela u Maestralu. U slučaju kada bi država prenijela 25 posto dionica na Grad, u portfelju HFP-a raspoloživo za prodaju ostalo bi manje od 45 posto, nedovoljno da se pobudi interes ozbiljnijih kupaca, a Austrijancima bi to bilo dovoljno da skupe većinski paket. U prilog tim tezama ide i to što je Aejo od svih ponuđača najviše nastojao pridobiti potporu radnika, ponudivši najveće povećanje novih radnih mjesta i sigurnost posla radnicima na rok od čak 5 godina. Ključni argument svih “lobista” za rušenje postupka privatizacije, a to je “odšteta Dubrovniku po uzoru na Hvar i Opatiju”, zapravo je – ćorak. U oba navedena slučaja “poklanjanja” dionica najvećih turističkih i gospodarskih poduzeća gradovima u kojima se nalaze, zapravo se radi o nagodbi dviju strana u sporu. I Opatija i Hvar, naime vode sudske sporove s državom oko imovine Liburnije, odnosno Sunčanog Hvara, pa je dodjelom kontrolnih paketa država osigurala povlačenje tih parnica. Dubrovnik nema imovinsko-pravne sporove oko Maestrala, pa stoga ni temelja za zahtjeve da Vlada prema Dubrovniku postupi na isti način kao prema Opatiji i Hvaru. Sanaderovo bi popuštanje Dubrovčanima, međutim, moglo biti i vrlo opasan presedan. Teško bi, nakon toga, bilo zamisliti i jedan privatizacijski proces u kojemu lokalne vlasti ne bi tražile isto za sebe, a to bi značilo i potpuni zastoj u okončanju privatizacije državnog portfelja.

Menadžerske plaće 30 tisuća kuna

Nasuprot tvrdnjama zagovaratelja poništenja natječaja o niskoj cijeni po kojoj se prodaje Hotele Maestral, ulagači ističu da su cijene do kojih se došlo natjecanjem i previsoke, a zaslužna za njih samo je destinacija na kojoj se hotelsko društvo nalazi. Više ponuđača priznaje kako je due diligenceom bila neugodno iznenađena, te vjeruju da je loše financijsko stanje odbilo mnoge iz daljnjeg natjecanja za kupnju dionica. Obveze Maestrala ozbiljno nadmašuju temeljni kapital. Podatak iz HFP-ovog natječaja da je koncem prošle godine Maestral nagomilao gotovo 108 milijuna kuna obveza, tvrde ulagači, još je nepovoljniji. Tomu dodaju i višak zaposlenih koje treba zadržati, no i jedan frapantan podatak. Plaće u tom poduzeću, u bruto iznosu, pojedu gotovo polovicu ukupnih prihoda, dok u istim tvrtkama bruto plaće u ukupnim prihodima u prosjeku sudjeluju s 25 do 28 posto. Pri tom, naglašavaju naši izvori, problem nisu radničke plaće, nego menadžerske, koje mjesečno prelaze i 30 tisuća kuna, a osim predsjednika uprave Obuljena, koji je za sebe izborio i odličan menadžerski ugovor i, u Maestralu su ulagači utvrdili još 20 povlaštenih ugovora. “Kada se to zna, ne čudi što se Uprava tako grčevito bori za zadržavanje ”statusa quo“, kažu naši sugovornici-potencijalni kupci Maestrala”, zaključujući razgovor pitanjem treba li država sebe blamirati i ići na ruku skupom menadžmentu koji Maestralu samo gomila gubitke.

Autor: Marija Brnić
16. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

ovakvi se slučajevi mogu nastaviti u nedogled kad svi vide da je vlada krajnje nedosljedna, udvoričko-populistički raspoložena prema ama baš svakome.

njima je do držanja fotelja i smatraju da će to uspjeti na ovaj način, ne zanima ih ni dosljednost ni red. na nama je da odlučimo je li to dobro za društvo, tome služe izbori!

Place managera bi morale biti javne!

Dobar članak, ali slika ne odgovara. Naime na slici je strelicom označena villa Wolf kod hotela Kompas. Maestrali su sa suprotne strane uvale.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close