Kambodžansko je gospodarstvo, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, lani poraslo za 6,5 posto, a kako bi i dalje mogla podržavati potražnju, vlada želi povećati proizvodnju električne energije za 10 posto, na više od 10.000 megavata. U planu je gradnja više od 20 riječnih brana.

“Očekuje se da će ovi projekti donijeti golemu korist”, kaže Maria Patrikainen, analitičarka u londonskom IHS Globalu, “pa tako i zeleniju energiju i raznovrsnost izvora energije”. Međutim, ona i drugi stručnjaci za zaštitu okoliša kažu da će brane donijeti više štete nego koristi. Najviše su ugroženi, kažu neki, izvori hrane ruralnog stanovništva, koje se uglavnom hrani ribom. “Velike brane remete ekosustave rijeka, obustavljaju nužnu migraciju riba, a sediment bogat hranjivim sastojcima ne može teći nizvodno do vrtova i rižinih polja uz rijeku”, kaže Ame Trandem, programska direktorica američke organizacije International Rivers za jugoistočnu Aziju. “Velike će brane”, dodaje, “produbiti jaz između bogatih i siromašnih, povećati broj neuhranjenih i ugroziti ekološki održivu budućnost”. Stručnjaci za zaštitu okoliša ističu da će brane zapriječiti tok sedimenta do kambodžanskog jezera Tonle Sap, najvećeg južnoazijskog slatkovodnog jezera, te delte Mekonga u Vijetnamu. U delti se uzgaja 40 posto riže u Vijetnamu. Ondje se ulovi većina ribe, a na tom području živi 17 milijuna ljudi, kažu predstavnici međuvladine organizacije Komisije za rijeku Mekong. “Značajan dio tih divljih ribljih vrsta migrira”, kaže Marc Goichot, stručnjak pri Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF), a nijedan se sustav za propuštanje riba kroz velike brane dosad nije pokazao učinkovitim. Stručnjaci za zaštitu okoliša smatraju da bi Kambodža trebala odustati od brana i okrenuti se solarnoj energiji, plinifikaciji i kogeneraciji.

Neki smatraju da projekte gradnje brana treba podvrgnuti strožoj ekološkoj i društvenoj procjeni. David Blake, doktorant Fakulteta za međunarodni razvoj na Sveučilištu u East Angliji, kaže da se lokalno stanovništvo može uključiti u gospodarsku korist gradnje brana putem programa podjele zarade kakvi se provode u Kanadi. U Kanadi, naime, domorodački narod prima dio prihoda od rada brana. Kina je na gornjem toku Mekonga već sagradila četiri brane. U prosincu su delegati Komisije za rijeku Mekong odlučili odgoditi gradnju brane Xayaburi u Laosu. Odluku su donijeli na temelju izvješća koje je 2010. godine objavila konzultantska tvrtka International Center for Environmental Management iz Melbournea. U izvješću tvrtka upozorava na to da bi se, ako se provedu planovi gradnje na glavnom toku Mekonga, proizvodnja ribe smanjila na 798.000 metričkih tona, to jest 42 posto ukupne ulovljene ribe u 2000. godini. Polovica polja uz rijeku nestala bi poplavljivanjem radi stvaranja rezervoara ili radi gradnje dalekovoda, a 106.942 ljudi moralo bi napustiti svoje domove. Bun Thavry jedna je od mnogih seljaka koji prikupljaju bambus radi pletenja košara, a bambus jako teško nalaze otkako je sagrađena brana Kamchay. “Struje će biti”, kaže, “ali ja više bambus neću moći naći”.

Simon Marks