Ministar financija S. Linić jučer je u Saboru iznio niz šokantih podataka o poreznim dugovima i dužnicima, njih 1,7 milijuna. Dug je čak 42 milijardi kuna, mahom su ga skrivili dužnici iz korporativnog i obrtničkog sektora (82% dužnika), a 25,8 mlrd kuna dolazi od tvrtki koje su još žive.

No, pola njihova duga nije obuhvaćeno nijednim postupkom, od blokade i prisilne naplate do reprograma. Velik broj je i dužnika građana, a svima im slijedi šok – mijenjat će se Opći porezni zakon i objaviti identitet dužnika i iznos duga. Ipak, urednik RRiF-a Vlado Brkanić smatra da se to i sada može. “Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga”, kaže. Ne vidi što bi drugo trebalo stajati u novoj zakonskoj odredbi. Ministar financija Slavko Linić jučer je u Saboru branio Vladine porezne prioritete: promjene Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom i predstojeće promjene Općeg poreznog zakona što je prvi put iznio. Naveo je da postojeći zakon koji je donijela prethodna Vlada (mogućnost reprograma na rok od 30 mjeseci poreznog duga koji je nastao zaključno s 31. prosinca 2010.) nije donio pravi rezultat. Nelikvidnost je nastavila rasti, pa je potreban novi model, kazao je, i potvrdio da je “mrkva” otpis kamata ako se u roku od 30 dana podmiri porezni dug. “Za one koji ni uz otpis kamata ne mogu platiti svoj porezni dug omogućilo bi se refinanciranje neizvršenih obveza do 31. siječnja ove goidne na rok od 36 mjeseci. Nakon toga će svako neplaćanje poreza značiti blokadu i otvaranje stečajeva”, zaprijetio je Linić posljednjom šansom i u nastavku predstavio zastrašujuću bilancu 42 milijarde poreznih dugova i novu mjeru po kojoj se porezni dužnici više neće skrivati iza porezne tajne (izmjene Općeg poreznog zakona).

Dužna 131 tisuća tvrtki
Prema Linićevoj računici, među pravnim osobama koje duguju državi poreze i doprinose nalazi se više od 131 tisuće poreznih dužnika. Čak 261 tisuća dužnika “smješteno” je kod fizičkih osoba koje se bave samostalnim djelatnostima (obrtništvo i zadrugarstvo). Linić je iznio i da se od 42 milijarde poreznog duga 25,8 milijardi odnosi na subjekte koji su još na nogama (nisu nestali s tržišta). Iako mnogi smatraju da on računa kako u toj kategorijio postoje šanse za naplatu poreza, Linić to još nije potvrdio. Samo je precizirao da se 25,8 milijardi odnosi na nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa od tvrtki koje postoje, te da prema njima porezna administracija nije učinkovito djelovala ili uopće nije posezala za mjerama koje ima na raspolaganju. Od tako stvorena njihova duga samo dio se, odnosno 10 milijardi, odnosi na tvrtke prema kojima je krenula iz Porezne uprave naplata poreznog duga, pa su njihovi računi u blokadi. Uz njih još postoji i 2 milijarde kuna koje su obuhvaćene postupcima ovrhe, te daljnjih dvije milijarde koje su ušle u postupak na osnovu reprograma prema propisu koji je donijela bivša Vlada, kako bi se pojačala naplata poreznih dugova. Na temelju te strukture duga Linić je sugerirao da postoji 13 milijardi kuna poreznih dugova, te da njih poreznici nisu ni pokušavali utjerati. Također, taj se iznos spominje i kao dug tvrtki za zaposlene, što bi značilo da 13 milijardi kuna iznose neplaćenja davanja po osnovi zdravstvenog doprinosa, te mirovinskog doprinosa i za prvi stup generacijske solidarnosti i neizdvajanja 5% za drugi mirovinski stup.

Objaviti i tko su poreznici
Linićeva računica pokriva razdoblje u kojem su se, komentiraju stručnjaci, ipak nizali neuspjesi poreznih tijela da naplate porezne dugove od 2000. nadalje. Iako nakon prezentacije brojki, a Liniću su poznata imena tko je sve i koliko dužan državi po osnovi glavnice i kamata, još ostaje da Sabor promijeni Opći porezni zakon i ukine obvezu čuvanja porezne tajne za dužnike, zanimljivo je da neki tvrde da to neće biti dostatno. Ima sugestija da se objave i imena poreznih referenata koji su za dužnike bili zaduženi kako bi se zatvorio krug između dužnika i onih koji su dugove tolerirali propuštanjem da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti. Navodno neki porezni stručnjaci važu hoće li se boriti protiv najavljenog ukidanja porezne tajne za dužnike na Ustavnom sudu.

Nakon napada

Tajna nema smisla
Najava ukidanja zakonske obveze za porezna tijela da čuvaju tajnost poreznih podataka kada se radi o poreznom dužniku, koja prema ministru finacija nema smisla, došla je nakon što je ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec optužila HDZ-ovu Vladu za tajni otpis dugova povlaštenima, bez objašnjenja. Bivši ministri Ivan Šuker i Martina Dalić tvrde da je to lažni napad. Stručnjaci tvrde da su poreznici krivi jer pristaju na osiguranje naplate uzeti hipoteku na nekretninama dužnika iza banaka.