Osam velikih europskih banaka, umjesto da pojačanim kreditiranjem kompanija pokušaju potaknuti rast europskog gospodarstva, masovno gomilaju gotovinu. Krajem prošle godine u središnjim bankama diljem svijeta spremile su čak 816 milijardi eura. Riječ je o europskim bankarskim “divovima”- Deutsche Banku, Société Généraleu, BNP Paribasu, Banco Santanderu, Banco Bilbaou, UBS-u, Credit Suisseu i Barclaysu. Te su banke, prema izračunu Wall Street Journala, deponirale čak 50 posto više gotovine nego krajem 2010. godine. Banke, objašnjavaju analitičari, strahuju od strože regulacije, ali i s velikim oprezom biraju koga kreditirati, a da pritom ne izgube novac.

Kolektivni bijeg
Zbog takvih nesigurnosti i sve većeg pritiska krize na europski financijski sustav banke odlučuju deponirati novac umjesto da ga plasiraju u gospodarstvo, a ovaj trend neki svjetski stručnjaci već su prozvali “kolektivnim bijegom u sigurnost”. Najveći dio gotovine banaka drži Europska središnja banka kojoj u posljednjih nekoliko mjeseci depoziti neprestano rastu i probijaju rekorde. Tim potezom banke smiruju nervozne regulatore koji žele imati garanciju da će one u svakome trenutku imati dovoljno novca kojemu imaju vrlo brz pristup. No, kako piše WSJ, taj princip ima i jako lošu stranu – postoji mogućnost da se “kreditna suša” u Europi dodatno pogorša. Pored toga središnje banke plaćaju male kamate na depozite, što smanjuje i zaradu banaka.

Spremni na gubitke
Primjerice, ECB isplaćuje kamatu na depozite od 0,25%, što je manje od kamatne stope koja se postiže na međubankarskom tržištu. Ako se promatra odnos trogodišnjih zajmova koje je ECB sredinom prosinca plasirao bankama, po kamatnoj stopi od 1%, a banke su taj isti novac vratile ECB-u u depozit za 0,25% čime gube novac, jasno je koliko je jak strah banaka od kreditiranja. Prve koje su pokrenule trend “spremanja” novca bile su francuske banke. Société Générale je lani gotovo utrostručio količinu novca koji je ostavio u središnjim bankama. Posljednjeg dana prosinca došao je do iznosa od 44 milijarde eura. BNP Paribas je u središnjim bankama je 2011. čuvao 58 milijardi eura, 74 posto više nego godinu prije. Polovica tog novca nalazi se u američkim Saveznim rezervama, dok je ostatak spremljen u ECB-u, japanskoj središnjoj banci i drugima. “U drugoj polovici godine suočili smo se s velikom krizom. Reagirali smo što smo brže mogli kako bismo se osigurali”, izjavio je čelni čovjek BNP Paribasa Jean-Laurent Bonnafe. Najveće depozite u središnjim bankama od spomenutih osam banaka ima Deutsche Bank. On je posljednjeg dana prosinca imao deponiranih 136 milijardi eura, a tri mjeseca prije 94 milijarde. Rezerve likvidnosti Deutsche banke, kazao je početkom mjeseca njezin šef Josef Ackermann, “najviše su u njezinoj povijesti”.

Obustavili program

ECB odustao od obveznica
Prvi put od kolovoza, Europska središnja banka obustavila je program kupnje obveznica država eurozone. ECB je objavio kako prošlog tjedna nije kupovao te obveznice, a tjedan prije toga kupio je samo 59 milijuna eura dužničkih vrijednosnih papira. Cilj programa ECB-a, koji je za mnoge analitičare kontroverzan, bio je kupovati obveznice na sekundarnom tržištu kako bi se snizili troškovi zaduživanja država koje su se našle pod velikim pritiskom zbog dužničke krize u eurozoni. ECB koji je sada očito odustao od tog programa, u međuvremenu pokrenuo novi – trogodišnje jeftine kredite bankama. Prvi put “podijelio” ih je u lanjskom prosincu kada su 523 europske banke posudile 489 milijardi eura.