Po broju brodova većih od 100 bruto tona i po njihovoj ukupnoj nosivosti Japan je na prvome mjestu. Njegovi su brodari vlasnici 6881 broda ukupne nosivosti 221,4 milijuna tona (10% više nego godinu prije), što znači da je prosječna nosivost broda 32.000 tona. Grčka je na drugome mjestu sa 4079 brodova ukupne nosivosti 204,4 milijuna tona (6% više nego godinu prije), prosječne 50.000 tona. Na trećem je mjestu Njemačka sa 4884 broda ukupne nosivosti 135,2 milijuna tona (10% više nego godinu prije), prosječne po brodu 28.000 tona.
Model za jeftiniju posadu
Slijede: Kina (5180 brodova, ukupne nosivosti 132 milijuna tona, 15% više nego godinu prije, prosječne po brodu 25.000 tona), Norveška (3490 brodova, nosivosti 69,1 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 20.000 tona), Hong Kong (1815 brodova, nosivosti 61,7 mil. tona, 9% više, prosječne nosivosti 34.000 tona), SAD (9452 broda, nosivosti 61 mil. tona, 7% više, prosječne nosivosti 6500 tona), Južna Koreja (2785 brodova, nosivosti 55,7 milijuna tona, 6% više, prosječne nosivosti 20.000 tona) i Singapur (4911 brodova, nosivosti 41,9 mil. tona, 4% više, prosječne nosivosti 8500 tona). Na desetome je mjestu Tajvan sa 1055 brodova, nosivosti 39,7 mil. tona, 15% više nego, prosječne nosivosti 38,000 tona. Slijede Danska (1753 broda), Velika Britanija (2415 brodova), Italija (2622 broda), Turska (2099 brodova), Rusija (4757 brodova)), Indija (1463), Švicarska (436), Malezija (2115) i Izrael (297). Na dvadesetom je mjestu Indonezija (4680 brodova, nosivosti 18,2 mil. tona), pa Bahamski otoci (309 brodova, nosivosti 16,6 mil. tona), Brazil (744 broda, ukupne nosivosti 15,8 mil. tona), Iran (568 brodova, nosivosti 15,5 mil. tona), Belgija (538 brodova, nosivosti 14,1 milijuna tona), Nizozemska (2823 broda, ukupne nosivosti 14 milijuna tona)… Da bi uštedjeli u poslovanju, mnogi brodari registriraju brodove (većinom one prekooceanske na kojima uglavnom plovi strana posada) u drugim državama, to jest u onima čija zakonodavstva štite njihov interes. Vijoreći zastave tih država brodari mogu ukrcavati jeftiniju posadu i ne podliježu zakonima države iz koje dolaze. Njemački brodari, primjerice, gotovo tri četvrtine nosivosti svojih brodova registriraju vani, grčki 70 posto, danski dvije trećine, japanski 48 posto…Neke države dopuštaju ukrcaj stranih zapovjednika i posade i na brodove koji vijore njihovu zastavu (Norveška, V. Britanija, itd.), ali sve je u funkciji zaštite brodara i njihovih interesa. Zbog toga među prvih 12 pomorskih država veći postotak porasta nosivosti nacionalne zastave od postotka porasta ukupne nosivosti bilježe samo Japan, Hong Kong i Singapur.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu