Iza nas je prvi vikend tijekom kojeg je unesrećene osobe što su se zatekle u Splitsko-dalmatinskoj županiji spašavala jedina hrvatska “bolnica u zraku”, prvi helikopter potpuno opremljen za hitnu pomoć u našoj zemlji. Riječ je o pilot projektu kojeg provodi Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Split, u suradnji s Gorskom službom spašavanja, financira se iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije, a helikopter je vlasništvo zagrebačke tvrtke Heli kompanija – HIKO. Mala bolnica u zraku ima pilota, liječnika i medicinskog tehničara, u stanju je osigurati svu prethospitalnu skrb i održavanje životnih funkcija, na mjesto nesreće dolazi za najviše petnaest minuta, te za najviše sat vremena od poziva smješta pacijenta u bolnicu. Opremljena je najsuvremenijom tehnologijom i stoji oko 5,5 milijuna eura. U idealnim uvjetima, uz zadržavanje hitnog zračnog prijevoza vojnim helikopterima koji se već provodi, Hrvatskoj bi trebalo pet do šest takvih letjelica da pokrije sve potrebe.

Let samo po danu
“Helikopter je krenuo u četvrtak i do danas smo već imali nekoliko intervencija. On je u nekim situacijama mnogo brže rješenje jer može sletjeti na svaku malo veću ravnu površinu, uključujući i autocestu”, doznajemo od voditelja smjene Hitne pomoći dr. Dane Baumgartnera koji dodaje da helikopter leti samo danju jer nema mogućnost prizemljiti se na neosvijetljene površine. Splitski projekt, koji će možda spasiti koji život više, drugi je pokušaj testiranja ovakvog tipa hitnog spašavanja u Hrvatskoj. Prvi je ugovoren prije otprilike godinu dana za Primorsko-goransku i Istarsku županiju, no po svemu sudeći loše koncipiran natječaj i nedostatak novca zaustavili su provedbu ovog ljeta. Direktor Heli kompanije Dorjan Vrbanac smatra da je projekt propao jer je bio megalomanski.
“Prvim natječajem koji je poništen država je imala ambicije ustrojiti višenamjensku helikoptersku službu, znači da osim za Hitnu pomoć vozila služe i za požare, Gorsku službu spašavanja i drugo. Od sudionika natječaja stoga se tražilo posjedovanje najmanje dva višenamjenska helikoptera. Međutim, kad dvije letjelice imate u pogonu za hitnu pomoć, onda ne možete pokrivati druge potrebe – treba vam više helikoptera, što i mnogo više stoji. Mislim da je to zaustavilo projekt”, pojašnjava Vrbanac i dodaje da je tvrtka zbog toga pretrpjela veliku štetu. Jedan medicinski helikopter, naime, tek sada je krenuo u promet, a oprema drugog tek čeka primjenu, dok helikopter obavlja komercijalnu djelatnost. Unatoč svemu, HIKO i dalje ima interesa pokušati još jednom. Ta je tvrtka jedini hrvatski helikopterski komercijalni operator, posjeduje AOC (Aircraft Operating Certificate) – dozvolu za komercijalno letenje u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, a osim za medicinski prijevoz, pruža i usluge prijevoza putnika, prenošenja tereta, nadzora i snimanja iz zraka, potrage i spašavanja, te služi u borbi protiv požara. Splitski projekt koji je izveden uz minimalno financijsko opterećenje korisnika (najviše sredstava ide iz marketinškog budžeta tvrtke) trebao bi pokazati isplativost uvođenja takve vrste Hitne pomoći. To je zapravo suvišno s obzirom na iskustva drugih europskih zemalja koje ovako opremljene helikoptere koriste već godinama.
“Splitsko-dalmatinska županija zapravo je najkompliciranija županija koja, pokazalo se, ima i najviše hitnih intervencija, tako da je prava adresa za pilot projekt”, napominje Vrbanac koji ne krije optimizam da će se pilot pretvoriti u dobar biznis u kojem bi zapravo trebali uživati svi – i njegova tvrtka i korisnici, ali i državni proračun i osiguravateljske kuće.

Načini plaćanja
Naime, iako se četiri milijuna kuna koliko je HZZO trebao izdvojiti za primorski projekt spominjalo kao jedan od argumenata za njegovo prekidanje, čini se da novca za helikoptersku mrežu Hitne pomoći ima, samo ga treba pronaći.
“U europskim zemljama nekoliko je načina plaćanja ovakve usluge. Jedan je princip plaćanje po satima leta, a drugi paušalno – država vam, primjerice, plati tristo sati letenja godišnje. Osim obveznog zdravstvenog osiguranja, izvori financiranja mogu biti privatna osiguranja ili, recimo, članarina Hrvatskog autokluba. Osim toga, mi bismo našu uslugu naplaćivali strancima kojima je aktualni helikopterski prijevoz do bolnice danas besplatan, te bismo tako porezima na dobit punili proračun”, pojašnjava Vrbanac.