Samo jednim svojim potpisom grčki političar Antonis Samaras podignuo je jučer europska tržišta kapitala. Predsjednik grčkih konzervativaca iz stranke Nova demokracija, ujedno i najizgledniji budući premijer Grčke, europskim je čelnicima poslao pismo kojim jamči da će, pobijedi li na izborima, provoditi rigorozne mjere štednje. Burze su odahnule jer je upravo takva garancija uvjet bez čijeg ispunjavanja Europa više neće slati pomoć Grčkoj koja je korak do bankrota jer joj 20. ožujka dospijeva 14,5 milijardi eura duga. Nakon vijesti da je Samaras pismo odaslao u Bruxelles indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,23%, na 5913 bodova, Frankfurtski DAX skočio je 1,23%, a pariški CAC na 1,05%.

Prerano za slavlje?
No je li za optimizam ipak prerano, odnosno hoće li europski čelnici zbog Samaranova jamstva na kraju ipak odobriti nastavak provođenja 130 milijardi eura vrijednog paketa pomoći Grčkoj, nitko ne može sa sigurnošću reći. Naime, u Bruxellesu su se jučer trebali sastati ministri financija eurozone, i to upravo kako bi odlučili zaslužuje li Grčka i dalje njihovu pomoć, no sastanak su otkazali. To što je vlada u Ateni unatoč krvavim nemirima u nedjelju ipak usvojila bolne rezove teške 3,3 milijarde eura nije automatski otvorilo put novcu kojem se Grci nadaju. Europski čelnici inzistiraju na jamstvima da će se u najproblematičnijoj članici eurozone doista provoditi dogovorene mjere štednje. Budući da im grčki političari do srijede nisu bili dostavili jamstva, ministri financija otkazali su svoj najavljeni sastanak i umjesto njega dogovorili tek telefonsku konferenciju prije nego se u ponedjeljak nađu za istim stolom i “presude” Grčkoj.

Izgubili strpljenje
Međutim, čini se da nije samo kašnjenje jamstava razlog otkazivanja briselskog sastanka. Izvori koje Financial Times ima među europskim čelnicima priznali su da odgoda ima veze i s tim što su ministri podijeljeni o tome treba li Grcima uopće nastaviti pomagati. Tako je navodno grupa zemalja, među kojima su, piše FT, Nizozemska, Finska, ali i Njemačka, izgubila strpljenje i vjeru u Grčku i sve više razmatraju bankrot te zemlje. Na to upućuju i izjave koje ovih dana daje njemački ministar financija Wolfgang Schäuble koji je prvo izjavio kako su “Grci već prekršili brojna obećanja, a Grčka je postala rupa bez dna”, a nedugo potom je rekao: “Kada slušate interne političke rasprave u Grčkoj i promotrite javno mnijenje, morate se zapitati tko će jamčiti da će se mjere doista provesti. Nisam siguran da su sve političke stranke u Grčkoj svjesne svoje odgovornosti za tešku situaciju.” Indikativno, dodao je i kako je Europa puno spremnija za Grčki bankrot nego je bila prije dvije godine.

‘Došli smo do ruba’
S druge strane iz Grčke stižu drukčiji signali. Tako je jedan od članova vlade u Ateni, Christos Papoutsis, poručio da je njegova zemlja učinila nadljudske napore kako bi ispunila sve europske uvjete o bolnoj štednji. “Grčka je učinila sve što je mogla i ljudi više od toga ne mogu podnijeti. Došli smo do socijalnog i gospodarskog ruba, sada Europa mora preuzeti odgovornost”, zaključio je.