Upozorenja predstavnika prehrambene industrije da će zbog ulaska u Europsku uniju, a nakon izlaska iz Cefte biti suočeni s povećanjem carina na njima važnim tržištima regije naišla su na “razumijevanje” Vlade. I dok je pitanje hoće li naši diplomati moći izlobirati da nakon ulaska u EU od 1. srpnja 2013. zadržimo i koncesije za tržišta Cefte (što traži dio domaće prehrambene industrije), Vlada je imala sluha za jedan drugi njihov zahtjev. Naime, prema nacrtu proračuna koji je poslan u Sabor, pod stavkama Ministarstva poljoprivrede nalazi se 50 milijuna kuna za “horizontalne mjere potpore u prehrambeno-prerađivačkoj industriji”.

To je prvi put da su potpore osigurane ciljano i izravno za ovaj sektor koji je i prije mogao konkurirati za državni novac, ali zajedno s ostatkom prerađivačke industrije. Program potpora za ovu industriju nalikuje operativnim programima kakve imaju drvna i tekstilna industrija, pojasnila nam je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK. “Kako se mijenjaju uvjeti na tržištu, tako se trebamo i postaviti. Prehrambeni sektor treba se pripremiti, prilagoditi i odraditi dio posla prije. Ovaj je program jedan od alata da se zadrži pozicija i kod kuće i u regiji, a prije ulaska u EU”, rekla nam je Marković. Iz Ministarstva poljoprivrede nam je poručeno da će sagledati prijedloge prehrambene industrije te na sjednici Vijeća za prehrambenu industriju “razmotriti koje bi mjere moglo provesti i kako ih definirati” te da provode njihovu analizu “kako bi one bile u skladu s EU-regulativom”.

Kako je riječ o tzv. horizontalnim mjerama kojima se potiče konkurentnost (za razliku od sektorskih za manje efikasne tvrtke poput situacije s brodogradilištima itd.), ovih 50 milijuna kuna prehrambene tvrtke morat će potrošiti na, primjerice, zaštitu okoliša, tehnološku opremljenost, istraživanje i razvoj, itd. Hoće li unutar tih 50 milijuna kuna biti posebno izdvojen i novac za podizanje konkurentnosti na tržištima Cefte, što je u konačnici i “presudilo” da se ova industrija prvi put izbori za izravne potpore? Taj dio još, kako doznajemo, nije definiran, ali će sigurno odigrati svoju ulogu. “Prilikom izrade programa potpora prehrambenoj industriji vodit ćemo računa da se ne preklapaju s postojećim mjerama za prerađivačku industriju ili, primjerice, s programom IPARD”, pojašnjava Božica Marković.

Prije tjedan dana je nakon sastanka predstavnika prehrambene industrije u HGK iznesen izračun prema kojem će više od 140 milijuna dolara izvoza upravo tog sektora na tržište BiH nakon ulaska u EU biti dodatno opterećeno zbog viših carina. Najpogođeniji izvoznici na tržište BiH bit će proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, proizvoda od mesa, keksa, šećera, konzerviranog povrća, vina i cigareta. Još je nemoguće službeno doznati koliko će točno biti više carine, a prema nekim informacijama više od 50 posto će biti za mlijeko i neke vrste mesa, 45 posto za kekse, ali i sto posto za neke vrste pilećeg mesa. U Vindiji koja je proizvođač mlijeka i mesa (tvrtka Koka) nisu nam otkrili svoje kalkulacije vezano uz izlazak iz Cefte i ulazak u EU.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika.