Financijski rezultati dobra dijela domaćih hotelskih kuća za prošlu godinu popratili su rast fizičkih pokazatelja, broja gostiju i noćenja u 2011., koja je prozvana rekordnom turističkom godinom. Pomak u odnosu na prethodnu, doduše iznimno lošu turističku godinu, bilježe gotovo svi hoteli, od Istraturista i Plave lagune do Solarisa.
Iznimka su oni u većinskom državnom vlasništvu, čije je poslovanje toliko devastirano da im ne može pomoći ni rekordna sezona. Neke vodeće turističke tvrtke iz gubitka u prethodnoj prošle su godine ušle u zonu dobiti, bilo zbog porasta prometa, rezanja troškova i(li) odgađanja investicija za bolje dane. Istraživanja analitičara pokazuju da je prihod po smještajnoj jedinici lani rastao čak osam posto, iako se cijene, opet u nedostatku investicija na razini cijeloga sektora, nisu znatno mijenjale. Nekoliko je okolnosti koje su, međusobno se poklopivši, dovele do navedenih rezultata. Jedna je kriza u eurozoni, koja je Europljane privukla u Hrvatsku kao blisku automobilsku destinaciju, jeftiniju od europske konkurencije, pogotovo u kamping segmentu, na koji se odnosi trećina domaćih kapaciteta. Goste su nam doveli i neredi u afričkim zemljama te grčki kolaps, koji je devastirao i turizam te zemlje, koja je izgubila i svoje tradicionalne goste. Dobro su se poklopili i praznici na emitivnim tržištima. Naposljetku, nevjerojatno povoljno vrijeme, koje je Jadran počastilo gotovo do studenoga, omogućilo nam je da vidimo kako bi to trebala izgledati produljena sezona o kojoj se tako dugo govori. Pokazalo se da je najveće povećanje prihoda ostvareno u mjesecima predsezone i postsezone, travnju, lipnju, listopadu i studenome. I evo kvake, ni na jednu od navedenih okolnosti nismo sami utjecali, sve nam je to servirano jer nas netko tamo gore voli. Turizam nam se opet dogodio slučajno, nama je tek preostalo iskoristiti gužvu. To znači da nam izmijenjene okolnosti, a to može biti i nekoliko tjedana ciklone, već u ovoj godini mogu znatno pomrsiti račune, a dobit ponovno pretvoriti u gubitak. Zbog toga s nestrpljenjem očekujemo turističku strategiju i njezinu provedbu, niže poreze, privatizaciju, investicije, koncesije za turistička zemljišta koje će financirati infrastrukturu… Sve ono što nam se obećava jako dugo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.zar nije izraz “financijski rezultat” napokon u poslovnom odbačen kao besmislen?! za stanje u poslovanju važan je poslovni rezultat a slijepo gledanje na “financije”, kako kod nas zovu brbljanje o najelementarnijim računovodstvenim izvještajima, batrganje je naslijepo, što se najbolje vidi u politici nekoliko recentnih vlada, a i u tvrtkama koje pričaju o “financijskom” umjesto o poslovnom rezultatu.
s tim u vezi je svakako otužno ponavljanje teze o potrebi unaprjeđivanja turizma na ovaj ili onaj način, i praćenje “financijskih” rezultata turizma kroz tupavo brojanje kreveta, broj prolaza na autocesti, broj zamjena posteljine u hotelima, ulazaka u more itd. itd. uz uporno izbjegavanje sagledavanja poslovnih pokazatelja na razini države.
da ne duljim – bez industrije je potpuno nevažno hoće li se turistički “fInancijski” promet još i udvostučiti, jer sve što ide uz to – naprezanje infrastrukture, rast dobiti proizvođača-dobavljača, ostvarivanje suvisle dodatne vrijednosti, ide samo uz cjelokupni razvoj privrede na industrijskoj osnovi.
meni je prosto nevjerojatno kako to ne vidi netko tko se bavi problematikom poslovanje sve svoje vrijeme – dovoljno je napraviti samo elementarnu analizu dodane vrijednosti da se vide da će vrhnje uvijek ulaziti nekamo daleko dok god nema suvisle strukture privrede.
također je dovoljno vidjeti i koje su turističke zemlje doista uspješne – to su austrija, švicarska, pa u zadnje vrijeme i turska, dok su druge zemlje koje su ogromno turistički napregnute, a nemaju adekvatnu industriju stalno na rubu propasti – kao grčka ili recimo haiti.
amerikanci čak odbijaju praviti veliku nauku od turizma, jer smatraju da je ta branša toliko ovisna o mnogim iracionalnim čimbenicima da je ne vrijedi ni strateški proučavati, a kamoli se oslanjati na nju, puki korisni dodatak razvijenoj industriji.
i zato su sve priče o tome kako poboljšati turizam u stvari irelevantne, jedino što je važno jest razviti svijest da turizam ne smije biti toliko važan ni u jednoj zemlji koja želi biti bar solidno razvijena.
Uključite se u raspravu