Čelnici četrdesetak trgovačkih i proizvođačkih tvrtki, te uvoznika koji na tržište stavljaju više od 85 posto ambalažnog otpada jučer su se okupili u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, te su na konferenciji za novinare iskazali protivljenje primjeni Pravilnika o ambalažnom otpadu od prvog dana 2006. godine. Uz pojašnjenja da za njegovu primjenu tehnički još nisu spremni, te da im bi ona ozbiljno ugrozila likvidnost trgovci i proizvođači od Vlade su zatražili stavljanje spornog pravilnika o ambalaži izvan snage te otvaranje konzultacija o izradi novog pravilnika. “Nigdje u Europi pitanje ambalažnog otpada nije riješeno na ovakav način na koji se to pokušava izvesti spornim pravilnikom Ministarstva zaštite okoliša”, poručuju poslodavci, nudeći alternativno rješenje kakvo se, tvrde, primjenjuje u čak 26 europskih zemalja. Konkretno poslodavci traže uvođenje sustava “zelene točke”, u kojem bi same tvrtke sklapale ugovore o prikupljanju i uporabi ambalažnog otpada. To bi, tvrde, za 85 posto smanjilo cijenu zbrinjavanja otpada, koja po predloženom modelu Ministarstva zaštite okoliša iznosi 410 kuna po toni otpada. Primjena modela na kojem inzistira Ministarstvo, po tvrdnjama poslodavaca, prouzročit će porast cijena prehrambenih proizvoda i pića između 10 i 30 posto. To će, upozoravaju trgovci i proizvođači, hrvatske proizvode učiniti najskupljima u regiji, a procvjetat će ponovno trgovina u pograničnim mjestima susjednih zemalja.
Trgovci pojašnjavaju kako se pri izradi propisa nije vodilo računa o osnovnim pitanjima za njegovu provedbu, pa im tako nije jasno kako će se riješiti problem smještaja strojeva za prihvat i skladištenja ambalažnog otpada, posebice u središtima gradova, tko će raditi s njim te tko će taj otpad dalje odvoziti. Ako je cilj trgovine pretvoriti u Jakuševac, ovaj je pravilnik odličan, cinično je dobacio jedan trgovac.

Protuzakonitom i diskriminirajućom u HUP-u ocjenjuju i odredbu prema kojoj će posao skupljanja otpada i plaćanja naknade građanima za povrat ambalaže obavljati isključivo trgovine veće od 200 četvornih metara. “Znači li to da će građani iz manjih naselja putovati u velike gradove kako bi predali pet boce?”, pitaju se HUP-ovci. Vrlo važan detalj – obračun PDV-a, također nije definiran, a po mišljenju poslodavaca to će tek unijeti kaos ne odustane li se ipak od primjene pravilnika. Unatoč jakoj kampanji poslodavaca, koji su kroz cijeli tjedan u konzultacijama s Ministarstvom nastojali odgoditi primjenu pravilnika, ministrica Marina Matulović-Dropulić, čini se, čvrsta je u odluci da pravilnik, nakon već jedne odgode, napokon zaživi. Taj stav koji se jučer mogao čuti iz Vlade dodatno je ojačan objavom uredbe o izmjeni i dopuni zakona o otpadu, kojim se potvrđuje da ostaju na snazi odredbe pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, kao i to da su proizvođači otpada dužni Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćati naknade radi pripreme povrata prikupljanja i zbrinjavanja posebnih kategorija otpada. Fondu je tim izmjenama potvrđeno pravo ovrhe nad računima obveznika, proizvođača i uvoznika, koji ne uplate naknade za gospodarenja otpadom. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Vinko Mladineo ističe da nema nikakvog razloga za još jednu odgodu pravilnika o ambalaži jer se razilaženja proizvođača i Ministarstva ne bi riješila ni u slučaju ponovne odgode. “Hoće li netko opstruirati pravilnik, to je njegova stvar, no od opstrukcije nitko neće imati koristi, poručuje Mladineo. Suprotno tvrdnjama HUP-ovaca, da sustav nije pripremljen za provedbu pravilnika, Mladineo tvrdi da je Fond obavio sve radnje koje pravilnik propisuje pa je tako uputio 380 ugovora komunalnim tvrtkama za prikupljanje ambalažnog otpada i ugovore tvrtkama za njegovu oporabu. Osim toga, uložio je sredstva u proizvodnju strojeva za prihvat pet ambalaže koji se rade u suradnji s tvrtkom Tehnix iz Čakovca. Samo je pitanje je li Hrvatska pravna država ili ne”, dodaje Mladineo podsjećajući da mnogi koji se bune tu naknadu uredno isplaćuju u Europi.

Izračun HUP-a:

samo šest proizvođača za zbrinjavanje otpada godišnje će imati, uključujući PDV, 520 milijuna kuna, odnosno 70 milijuna eura.
17 lipa stoji proizvodnja jedne pet boce, dok će se građanima za vraćenu bocu isplaćivati 50 lipa
cijena zbrinjavanja jedne pet boce u Sloveniji stoji 1 lipu

Trgovci u strahu

Prvog radnog dana nove godine trgovci se pribojavaju navale građana-kolekcionara otpada, te tvrde da su ta njihova strahovanja vrlo realna. “Ovih dana zvao nas je jedan građanin s pitanjem gdje može donijeti svojih milijun i pol pet boca, za koje očekuje 750 tisuća kuna”, dometnuo je jedan od trgovaca na jučerašnjem susretu s novinarima ilustrirajući organizacijske i financijske teškoće s kojima bi se mogli suočiti nakon Nove godine. Dok bi trgovci građanima kaucije morali isplatiti odmah, povrat novca od Fonda morali bi čekati i do 45 dana.